Financiranje održivog rasta

Vujčić: Rast iduće godine sporiji u odnosu na ranije procjene

  • Autor: L. F./Hina
  • Zadnja izmjena 11.12.2020 15:48
  • Objavljeno 11.12.2020 u 15:37
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Za oporavak gospodarstva od posljedica pandemije te kreiranje uvjeta za održiviji rast potrebno je i jačanje odnosa između Hrvatske i Italije, pri čemu će u financiranju oporavka važnu ulogu imati i talijanske banke na hrvatskom tržištu, istaknuto je u petak na konferenciji "Financiranje održivog rasta"

Virtualnu konferenciju o talijansko-hrvatskoj suradnji i financiranju gospodarskog oporavka organizirali su Hrvatska narodna banka i veleposlanstvo Italije u Hrvatskoj.

Guverner HNB-a Boris Vujčić istaknuo je da je ideja konferencije bila okupiti stručnjake iz Hrvatske i Italije kako bi raspravili relevantne teme za obje zemlje, pri čemu je zajednički cilj, koji korespondira i s dugoročnim ciljem EU-a, kreirati gospodarske uvjete za održiviji rast, temeljen na zelenoj ekonomiji, inovacijama i digitalizaciji.

Postizanje tih ciljeva zahtjeva financijsku potporu za mala i srednja poduzeća te za inovativne i okolišno održive projekte, a cilj je bio staviti ove teme u perspektivu bilateralnih odnosa dviju partnerskih zemalja, kako bi se istražila moguća područja za jačanje suradnje, rekao je Vujčić prilikom uvodnog obraćanja.

Istaknuo je i da je trenutna zdravstvena i gospodarska situacija samo dodatno podigla važnost tih tema, a kako bi se izgradili temelji za održiviji oporavak, jednom kada pandemija prođe. 

Višegodišnji europski proračun te instrument "EU sljedeće generacije", apostrofirao je Vujčić, dosežu ukupno vrijednost od 1.800 milijardi eura, a predstavljaju najveći financijski paket ikad koji će biti financiran od strane EU-a. Stoga, taj paket predstavlja veliku priliku za javna ulaganja, koja mogu postati pokretač održivog oporavka i rasta. No, dostupan iznos nadmašuje kapacitete javnog sektora, ocijenio je guverner.

Kako je već ranije objavljeno, Hrvatskoj bi putem višegodišnjeg europskog proračuna i instrumenta za oporavak na raspolaganju ukupno trebalo biti oko 24,2 milijarde eura.

U izjavi novinarima ispred HNB-a, Vujčić je istaknuo da je Hrvatskoj, s obzirom na veličinu gospodarstva, na raspolaganju puno EU sredstava, pa je priprema za angažiranje tih sredstava ključna, a tome bi doprinijele i strukturne reforme, u smislu poticanja investicija, s obzirom na probleme u pravosuđu, državnoj administraciji i lokalnoj upravi.

"Da se te strukturne promjene pokrenu, to bi pomoglo i u angažmanu sredstava", izjavio je Vujčić.

Vrlo je važna i uloga međusobno povezanih bankovnih sustava Italije i Hrvatske, pri čemu je Vujčić podsjetio da talijanske banke imaju najveći udio na hrvatskom tržištu i u tom pogledu su i najvažnije u procesu financiranja oporavka i rasta nakon pandemije.

Podsjetio je i na ulogu bankarskog sektora u pandemiji, putem moratorija na kredite, zatim kredita za likvidnost poduzećima, dok bi od iduće godine, kada počnu pristizati i sredstva iz EU-a za financiranje oporavka, banke trebale imati ulogu u kreditiranju poduzeća. 

U tom kontekstu, bankama bi u kreditiranju pomogla i bilo koja vrsta jamstvenih shema, jer se tijekom ove krize i recesije znatno produbio rizik. No i bez tih shema, dodao je Vujčić, banke zasigurno mogu naći sektore i poduzeća koji su u ovom trenutku kreditno sposobni.

Bankovni i financijski sektori spremni za unaprjeđenje partnerstva Hrvatske i Italije

Talijanski veleposlanik u Hrvatskoj Pierfrancesco Sacco ocijenio je da su bankovni i financijski sektori dviju zemalja spremni za posao unaprjeđenja "povijesnog partnerstva" Hrvatske i Italije.

Rekao je i da dvije zemlje dijele pogled da njihova gospodarstva imaju više izgleda za održivi oporavak od pandemije, kao i veću razinu otpornosti u budućnosti, ako nastave osnaživati svoje odnose i bolje ih koristiti.

Sacco je podsjetio da je krajem studenoga u Zagrebu održana sjednica Koordinacijskog odbora ministara vlada Hrvatske i Italije, a na kojoj je apostrofirana potreba jačanja gospodarske i trgovinske suradnje, unatoč nepovoljnim gospodarskim okolnostima.

Novi val suradnje, izjavio je Sacco, bit će povezan i s privatnim sektorima dviju zemalja, pa će tako u sklopu iduće sjednice Koordinacijskog odbora ministara, koja će se iduće godine dogoditi u Italiji, biti održan i poslovni forum.

Potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je da je ova konferencija dolazi u pravo vrijeme, s obzirom da je jučer u Bruxellesu  postignut dogovor europskih čelnika o proračunu EU-a.

Brojne su inicijative na raspolaganju za financiranje oporavka i otpornosti europskih gospodarstava, prije svega mikro, malih i srednjih poduzeća, poput Zelenog plana, Invest EU-a, Paneuropskog jamstvenog fonda od EIB-a, a tu su naravno i Višegodišnji financijski okvir (VFO) te instrument EU sljedeće generacije.

"Hrvatska definitivno ima velike nade i očekivanja da će biti sposobna apsorbirati ove prilike za financiranje", istaknuo je Marić.

Talijanske investicije u proizvodnju u Hrvatskoj

Potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić rekao je da su talijanski poduzetnici u Hrvatskoj osnovali stotine tvrtki u potpunom ili mješovitom vlasništvu, a da su najveći utjecaj na povećanje robne razmjene imala direktna ulaganja u proizvodne kapacitete u Hrvatskoj, pri čemu je naveo ulaganja Calzedonie, Finding Groupa (Lipik Glas) te tvrtke Ducati Energia.

Isto tako, naveo je Barbarić, INA i talijanska tvrtka ENI već duži niz godina zajednički surađuju na projektima vađenja nafte i zemnog plina.

Ocijenio je da na hrvatskom tržištu postoji veliki potencijal za dodatno privlačenje talijanskih investicija, posebno imajući u vidu i postojeći kapacitet talijanskih banaka koje posluju na tržištu Hrvatske za financijsko praćenje budućih investicijskih projekata. 

Za mogućnost suradnje hrvatskih i talijanskih tvrtki Barbarić je izdvojio područja turizma, poljoprivrede i prehrambene industrije, tekstilne, metaloprerađivačke i kemijske industrije, energetike, drvno-prerađivačke industrije, ali i područja kulture, umjetnosti i medija.

Vujčić: Rast iduće godine sporiji u odnosu na ranije procjene

Guverner Vujčić je izjavio novinarima da će oporavak hrvatskog gospodarstva sigurno krenuti iduće godine, no da su u ovom trenutku očekivanja HNB-a da će taj rast biti malo sporiji u odnosu na ranija predviđanja.

Osnovni rizik koji utječe na projekcije je kretanje epidemiološke situacije, koja se pogoršala te su zbog toga uvedene dodatne mjere za gospodarstvo, što naravno usporava i rast. To će se, izjavio je Vujčić, odraziti na četvrti kvartal ove godine, no, s obzirom na trenutnu situaciju, može se očekivati da će utjecaj biti prisutan najmanje i u siječnju iduće godine.

"To znači da bi i prvi kvartal iduće godine mogao biti nešto slabiji od ranijih predviđanja", rekao je Vujčić.

Dodao je da će HNB sa službenim prognozama izaći za desetak dana, a u kojima će predviđanja i za 2020. i za 2021. biti nešto niža no u prethodnoj projekciji.

Što će dulje ovakva epidemiološka situacija trajati i što će duže trajati ovakve mjere to je veći negativan utjecaj na moguću stopu rasta u 2021. godini. S druge strane, ako cijepljenje krene kada je planirano, ako se epidemiološka situacija poboljša i neće biti potrebne duže epidemiološke mjere, onda se može očekivati i brži gospodarski oporavak. A naravno, vrijedi i obratno", kazao je Vujčić.

No, napomenuo je i da se prognoze i dalje kreću na otprilike oko pet posto rasta u 2021. godini, dok se za 2022. očekuje da će BDP biti viši no u 2019. godini. "U Idućoj godini ćemo vidjeti oporavak, no ne na razinu BDP.-a iz 2019. godine", zaključio je Vujčić.

HNB je sredinom listopada objavio da u 2020. očekuje pad realnog BDP-a od osam posto, a u idućoj godini rast od 5,2 posto. Ranije projekcije su pak predviđale ovogodišnji pad BDP-a od 9,7 posto te rast od 6,2 posto u 2021. godini.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!