ekonomisti raspravljaju:

'Čudimo se inflaciji, a naštampali smo novca četiri puta više nego ga treba. Očekujte dizanje kamatnih stopa...'

17.06.2022 u 09:34

Bionic
Reading

Hrvatska je ispunila sve kriterije potrebne za ulazak u eurozonu. Potvrđeno je to nakon jučerašnjeg sastanka ministara financija država članica euro područja koji su prihvatili izvješće Europske komisije, o čemu su, između ostalof, u emisiji 'U mreži prvog' HRT-a raspravljali posebni savjetnik premijera Zvonimir Savić, ekonomski analitičar Andrej Grubišić te predsjednik NHS-a Krešimir Sever

'Smatramo da je to pozitivna vijest za Hrvatsku, nakon višegodišnjih napora', rekao je Zvonimir Savić i dodao kako se nakon izlaganja hrvatskog ministra financija, pred drugim ministrima financija euro područja, dvoranom prolomio pljesak kao potvrda svemu što je Hrvatska napravila.

Krešimir Sever, predsjednik NHS-a, rekao je kako je to samo po sebi dobra vijest, ali kako su sindikati uvijek zagovarali kako treba biti razuman glede uvođenja eura.

'Prosječni građani Hrvatske se ne mogu veseliti zato što ih muče egzistencijalni problemi. Ljudi strepe od mogućeg povećanja cijena, pogotovo stoga što se uvođenje eura događa u trenutku visoke inflacije s čime druge zemlje nisu imale iskustva', naglasio je dodavši kako nije bit što je Vlada dobro napravila do sada, već što će napraviti u budućnosti.

Na pitanje je li euro u problemima s obzirom na rastuću inflaciju, ekonomski analitičar Andrej Grubišić rekao je kako je ekonomski nobelovac empirijski dokazao da ako se uzmu dovoljno velike vremenske serije, inflacija je uvijek monetarni fenomen.

'Mnogi se čude, zašto imamo inflaciju kao posljedicu činjenice da je tijekom zadnjih 10 godina u europskoj monetarnoj uniji količina tiskanog novca više nego udvostručena, a novčana masa u Hrvatskoj više nego učetverostručena u odnosu na stvarnu količinu proizvedenih i konzumiranih dobara i usluga', naglasio je te dodao da kada očekujemo povećanje kamatnih stopa, očekujemo povlačenje svog silnog tiskanog novca.

'Pokazalo se da tiskani novac ne znači bogatstvo i stvarnu ekonomsku aktivnost. Vlada nema neograničeni arsenal za intervenciju. Sugeriram da se porezi dalje smanjuju. Imali smo smanjenje trošarina, što je izvrsno, ali mi i dalje imamo jednu od najvećih općih stopa PDV-a', naglasio je.

Savić kaže da Vlada osluškuje i razmatra razinu intervencije koja će biti potrebna u budućnosti kako bi ublažila negativne posljedice rasta cijena. Kako je dodao, ne može se prešutjeti ni ono što je Vlada do sada učinila s jakim mjerama.

Sever se složio da su mjere Vlade do sada dale rezultate, ali se po njemu postavlja pitanje što će se dalje događati i što biti na jesen kada krene sezona grijanja.

'Proizvođači pšenice upozoravaju da im otkupljivači nude jednaku cijenu koju su im nudili prošle godine, dok je istovremeno otkupna cijena pšenice u EU za 50 posto veća', naglašava.

Mjere su donesene

Cijena hrane u Hrvatskoj raste brže od prosjeka EU. Za utorak se najavljuje novi drastičan rast cijena goriva. Savić ističe kako je Hrvatska što se tiče širine i obuhvata mjera za obuzdavanje posljedica inflacije spada među države EU koje imaju najširu lepezu aktivnosti.

'Na pitanje što će država učiniti s obzirom na sezonu grijanja, nabavu goriva, struju i mirovine, moram naglasiti da je sve već napravljeno i mjere su donesene. Što se tiče umirovljenika, imamo energetske dodatke za 720.000 umirovljenika, mjera vrijedna pola milijarde kuna. Što se tiče struje,zbog smanjenja naknade HEP-a, električna energija prosječno za kućanstvo, umjesto 23 posto, porasla je ispod deset posto', rekao je Savić, dodavši da će cijena plina koja počinje u sezoni grijanja, umjesto rasta od 79 posto, porasti najviše 20 posto po računu.

'Ako bude potrebno donijet ćemo nove mjere, no postoje ograničenja, ali smatramo da smo napravili jako puno za ublažavanje posljedica povećanja cijena', ustvrdio je.