Sve bi se trebalo razjasniti u utorak, kada Europska komisija predstavlja tzv. automobilski paket. On uključuje reformu zakonodavstva koje predviđa potpunu zabranu prodaje novih automobila što emitiraju CO₂ od 2035. godine, kao i novu inicijativu za prelazak korporativnih voznih parkova na čišća vozila.

Weber: 'Zabrana tehnologije više nije na stolu'

Ta je zabrana već mjesecima na udaru kritika, osobito iz Njemačke. Manfred Weber, predsjednik kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP), tvrdi da je s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom uspio ishoditi popuštanje Komisije, piše Politico.

'Zabrana tehnologije motora s unutarnjim izgaranjem više nije na stolu', rekao je Weber njemačkim medijima, dodajući da je postignut dogovor o smanjenju cilja sa stopostotnog smanjenja emisija CO₂ na 90 posto.

'Ovo je važan signal cijeloj automobilskoj industriji i jamstvo očuvanja desetaka tisuća industrijskih radnih mjesta', poručio je Weber.

Bruxelles: Ništa još nije zaključeno

No iz Europske komisije stiže znatno opreznija poruka. Više dužnosnika upozorava da sadržaj najavljenog paketa još nije konačno usuglašen te da u Komisiji postoji ozbiljan otpor njemačkom prijedlogu.

Dva izvora upoznata s razgovorima tvrde da dogovor o spuštanju cilja na 90 posto nije 'zacementiran' zbog protivljenja pojedinih povjerenika. Komisija se zasad službeno ne oglašava, ali Weberov ured inzistira na tome da je dogovor postignut.

Autoindustrija pod trostrukim pritiskom

Ulog u raspravi je golem. Automobilski sektor čini oko devet posto BDP-a Europske unije i zapošljava oko sedam posto ukupne radne snage. Industrija se istodobno suočava s trgovinskim ratom koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump, rastućom konkurencijom iz Kine i slabom domaćom potražnjom koja se nije u potpunosti oporavila nakon pandemije.

Proizvođači upozoravaju da prodaja električnih vozila raste presporo da bi nadomjestila pad klasičnih modela, što je potaknulo niz država s jakom autoindustrijom – među njima Italiju, Poljsku, Slovačku i Češku – da stanu uz Njemačku.

Što znači spuštanje cilja na 90 posto?

Prema upozorenjima iz Komisije, smanjenje cilja sa 100 na 90 posto značilo bi da bi oko četvrtine automobila prodanih nakon 2035. godine i dalje imalo neki oblik motora s unutarnjim izgaranjem. Riječ je o hibridima ili električnim vozilima s tzv. produživačem dometa, malim benzinskim motorom koji služi za punjenje baterije.

Ekološke organizacije upozoravaju da bi takav zaokret ozbiljno ugrozio klimatske ciljeve Unije. 'U svijetu u kojem gotovo svi znaju da je električni pogon budućnost, ovo je kratkoročna strategija s pogubnim posljedicama za buduću konkurentnost', poručili su iz organizacije Transport & Environment.

Podjele među državama članicama

Rasprava se zaoštrava među državama članicama. Francuska zagovara fleksibilnost, ali samo ako se najmanje 75 posto dodane vrijednosti vozila proizvodi unutar EU-a i ako ključne komponente dolaze iz Europe. Njemačka se tome protivi, strahujući od trgovinskog sukoba sa SAD-om i Kinom.

Španjolska je pak zatražila da se cilj iz 2035. godine uopće ne dira. U pismu predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen upozorila je da bi dodatno popuštanje 'moglo odgoditi modernizacijska ulaganja te povećati rizik od zatvaranja pogona i gubitka radnih mjesta'.

Odluka tek slijedi

Bez obzira na to što Komisija predstavi u utorak, konačna odluka o sudbini zabrane 2035. godine tek slijedi. Prijedlog mora proći pregovore s Europskim parlamentom i državama članicama, gdje se već sada nazire žestok otpor.

Čak i unutar EPP-a stižu upozorenja da problem europske autoindustrije nije isključivo u regulaciji. 'Maksimalno deset posto problema uzrokovano je europskim propisima', napisao je njemački eurozastupnik Peter Liese, dodajući da ni potpuno ukidanje regulacije razine CO₂ ne bi automatski oživjelo industriju 'poput feniksa iz pepela'.