PREPORUKA LINIĆU

'Uz HPB i CO, Vlada bi trebala prodati i ostatak Ine'

  • Autor: L. Filipović
  • Zadnja izmjena 13.02.2012 13:28
  • Objavljeno 13.02.2012 u 13:01
Slavko Linić

Slavko Linić

Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek/CROPIX

Prodaja Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke te još nekih manjinskih udjela trebala bi smanjiti rupu u državnoj blagajni, računica je ministra finacija Slavka Linića, barem za dvije milijarde kuna. Analitičari s kojim smo razgovarali smatraju da je to ostvarivo, neki čak predlažu Vladi da na privatizacijski bubanj stavi i preostali dio Ine

Kad se povede tema o prodaji Croatia osiguranja (CO) i Hrvatske poštanske banke (HPB), jedan od zaključaka je da će se za državnog osiguravatelja kupac lako naći, dok će to za HPB biti teže.

Iako iz godine u godinu gubi tržišni udio, CO je i dalje vodeća osiguravateljska kuća i kao takav atraktivna meta za preuzimanje. Linić je najavio da bi Vlada zadržala kontrolni paket od 25 posto, što znači da bi na prodaju išlo preostalih državnih 55 posto. Ako uzmemo u obzir trenutnu burzovnu cijenu dionice CO-a (6.250 kuna), vrijednost tog paketa je oko milijardu kuna

Međutim, treba se uzeti u obzir da je dionica CO-a snažno uzletjela nakon vijesti da je Adris spreman kupiti 30 posto CO-a i za to plati milijardu kuna (11.000 kuna po dionici). Rovinjska tvrtka je to demantirala, ali cijena se zadržala iznad šest tisuća kuna.

Nezavisni financijski analitičar Hrvoje Japunčić za Poslovni dnevnik procijenio je da bi se cijena CO u preuzimanju mogla kretati između 6.809 i 7.263 kune po dionici uzimajući u obzir trendove na osiguravajućem tržištu u inozemstvu. Prema toj računici država bi prodajom svojih 55 posto zaradila od 1,1 do 1,2 milijarde kuna

'Do prave vrijednosti Croatia osiguranja može se doći samo opsežnim due diligenceom. Tvrtka u svom portfelju ima vrlo vrijedne nekretnine, a s njom je povezano još 13 društava kćeri. Sve to traži pažljivo snimanje stanja, što može potrajati i nekoliko mjeseci', kaže jedan od dobrih poznavatelja tržišta osiguranja koji je želio ostati anoniman.

Mogući kupci CO-a su prije svega velike strane osiguravajuće kuće. Prije deset godina, vlada Ivice Račana pokušala je privatizirati CO i tad su svoju ponudu poslali slovensko Triglav osiguranje i njemački Allianz.

Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da je svega četiri-pet europskih osiguravatelja u ovom trenutku dovoljno snažno da može razmišljati o kupnji CO-a. Uz gore spomenute, u tu grupu spadaju talijanski Generali, britanska Aviva i francuski Axa

Zbog uskog kruga mogućih kupaca, najgora solucija je da se pojavi samo jedan, i krize u eurozoni Novotny zagovara prodaju CO-a putem burze.

'Izlaskom na tržište kapitala pojavilo bi se mnogo malih institucionalnih investitora i mislim da bi se u konačnici postigla bolja cijena nego da se ide klasičnom privatizacijom', kaže Novotny.

Drukčijeg je mišljenja konzultant Željko Perić. Ako Linić želi maksimalno zaraditi od prodaje CO-a i HPB-a, tad će, ističe on, raspisati međunarodni javni natječaj. Druga solucija, ponuda dionica putem burze bila bi politički potez kako bi se umirio dio javnosti koji ne želi da CO i HPB dobiju većinskog inozemnog vlasnika.

Kad je riječ o HPB-u, pitanje je hoće li uopće biti zainteresiranih stranih kupaca. U odnosu na Zagrebačku banku ili PBZ, radi se o maloj banci koja drži četiri posto tržišta. Država ju je nekoliko puta sanirala, a adekvatnost kapitala joj je 14,2 posto (2,2 boda iznad zakonskog praga – što je viši kapital banke, veća je njezina sposobnost da pokrije gubitke nastale lošim plasmanima). Udio loših kredita u HPB-u je znatno iznad prosjeka s mogućnošću da se otkriju i nove dubioze

Ukratko, HPB-u je nužno potreban svježi kapital – od 800 milijuna do milijardu kuna - kako bi bila konkurentna. Zbog toga ne čudi što uprava na čelu s Čedom Maletićem navija za dokapitalizaciju, ali problem je što od toga nikakve koristi ne bi imao državni proračun.

Linić je, naime, jasno najavio da će prodati svih 51 posto dionica HPB-a putem javnog natječaja. Prema procjeni Poslovnog dnevnika temeljenoj na vrednovanju banaka u srednjoj i istočnoj Europi, država bi mogla dobiti oko 780 milijuna kuna

Većina analitičara smatra da bi bilo puno pametnije pričekati s privatizacijom Poštanske, odnosno da je se prvo dokapitalizira, a tek onda proda.

'Nema europske banke koja će kupiti HPB jer su sve u teškom položaj. Vlada bi se trebala dogovoriti s EBRD-om da dokapitalizira HPB za 25 posto vlasništva i da mu osigura dugoročne kredite. O prodaji, i to putem tržišta kapitala, može se razmišljati za nekoliko godina, kad će se postići mnogo bolja cijena', kaže Novotny.

Međutim, iz istupa ministra financija jasno je da vremena za čekanje više nema i da sebi ne možemo dopustiti luksuz da otežemo s prodajom i CO-a i HPB-a. Svjestan je toga i Novotny kojem nije jasno zašto se u Hrvatskoj proces privatizacije uopće zaustavio.

'Prekasno je sad govoriti o rasprodaji nacionalnog bogatstva kad nam je vanjski dug 45 milijardi eura. Najuspješnije tranzicijske zemlje - Češka, Poljska i Slovačka – sve su prodale. Slovenija koja se tome opirala te je provela internu privatizaciju sad je u velikim problemima. Pokazalo se da je svježi, strani kapital nužnost. Zbog toga država treba prodati i preostali dio u Ini jer je i onako u drugorazrednom položaju', poručuje Novotny.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi