Unatoč deklarativnom i strateškom opredjeljenju za cjelogodišnji i ravnomjerni razvoj turizma na cijelom području Hrvatske, o čemu se u turističkim krugovima intenzivno govori zadnjih nekoliko godina, u kontinentalnom dijelu zemlje tog razvoja još baš i nema.

Udjel kontinenta odnosno hrvatskih područja izvan obalnog pojasa u unutrašnjosti zemlje izuzev Zagreba i okolice u ukupnom turističkom prometu još uvijek stoji na oko pet posto, a tek su rijetke kontinentalne županije koje su u tom smislu napravile važnije iskorake.

Tako se i primjeri dobre prakse u kontinentalnom turizmu mogu naći u rijetkim županijama, koje svoj turistički razvoj temelje na termalnim i drugim vodnim i prirodnim resursima, seoskoj ponudi i povijesno-kulturnoj baštini.

U nekim županijama postoje i razvijeniji oblici raznih vrsta komercijalnog smještaja, ali svima je zajednički nedostatak hotela, posebno visoke kategorije, kako onih velikih tako i malih obiteljskih.

Hotelima se teško održati i poslovati na kontinentu jer se ne mogu osloniti na domaće tržište koje u općoj besparici ne može reagirati ni na akcijske cijene ma kako bio privlačan sadržaj ponude, a bez intenzivne i sustavne promocije odredišta i njegovih sadržaja u hotele neće doći ni strani gosti.

Ipak, postoji nekoliko hotela u unutrašnjosti zemlje koji se mogu pohvaliti uspješnim poslovanjem, među kojima je i wellness hotel Villa Magdalena u Krapinskim Toplicama

TURISTIČKI CVIJET ZA KVALITETU

Ove je godine taj hotel kategorije četiri zvjezdice drugu godinu za redom dobio nagradu Turistički cvijet - kvaliteta za Hrvatsku kao najbolji mali hotel na kontinentu, a bio je i finalist izbora Adrian za najbolji mali obiteljski hotel.

Hotel je u vlasništvu obitelji Petrović, a od otvorenja u ljeto 2009. do danas svake godine bilježi dobre fizičke i financijske rezultate, što direktor hotela i član obitelji Ivan Petrović objašnjava stalnim zalaganjem u nadograđivanju ponude i usluga, ali i praćenjem i prilagodbi trendovima te investicijama.

Nakon prvih pet godina rada u Magdaleni pripremaju nove investicije u širenje hotela, što će obuhvatiti izgradnju novih smještajnih jedinica čime bi udvostručili postojeći kapacitet od osam luksuznih apartmana, a planiraju izgradnju i kongresne dvorane te bazena u sklopu proširenja wellnessa na najvišoj etaži hotela.

Gradnju planiraju početi u drugoj polovici 2014. i završiti tijekom 2015, a Petrović kaže da bi investicija trebala iznositi oko milijun eura te da će ju financirati putem kredita HBOR-a i ZABA-e.

Na novu su se investiciju odlučili slijedom potražnje i dobrih rezultata koje su zabilježili i ove godine. Noćenja su u prvih devet mjeseci imali tri posto više nego prošle godine, a za nešto veći postotak, od pet posto, rasli su im i prihodi, što ukupno ovu godinu označava rekordnom za taj hotel.

I oni kao i svi hoteli u Hrvatskoj ove godine zbog krizom smanjene kupovne moći bilježe osjetan pad noćenja domaćih gostiju, od 15 posto, a kontinuirani pad domaćih prisutan je više od dvije godine.

To Petrović označava velikim problemom za hotele na kontinentu koji posluju cijele godine jer i oni u ukupnoj strukturi gostiju imaju više od pola noćenja domaćih gostiju (oko 60 posto), pa time svaki pad automatski utječe na ukupni rezultat.

U Villi Magdalena ove su godine taj pad uspjeli kompenzirati velikim porastom gostiju iz Italije, Njemačke, Austrije, Slovenije te država Beneluksa.

Petrović vjeruje da će im ulaganja u marketing na tržištima Austrije i Italije dati još bolje rezultate u idućim godinama. Trenutno rade s godišnjom popunjenošću od oko 65 posto, ali teže postići više od 75 posto.

HOTELIJERSTVO NA KONTINENTU TRAŽI VIŠE ANGAŽMANA I ZNANJA

Govoreći o bavljenju hotelijerstvom na kontinentu Petrović naglašava da tu vidi izuzetno velik potencijal, posebno u destinacijama toplica, pa su tako i njima bile uzor destinacije i hoteli u tzv. badovima u Austriji i Njemačkoj koji rade cijele godine, s godišnjom popunjenošću iznad 85 posto i koji čak veći prihod i više noćenja ostvaruju ljeti nego zimi. Slični hoteli u Austriji ostvaruju i do sto posto veću prosječnu cijenu po osobi po danu, od 100 do 150 eura, a kod njih je to oko 70 eura.

'Hrvatsko Zagorje, kao i još neki krajevi u Hrvatskoj imaju sve preduvjete za razvoj turizma kao Austrija, posebno wellness i zdravstvenog turizma, ali na žalost stalo se u razvoju, nije se investiralo u obnovu postojećih niti gradnju novih hotela i ostalih sadržaja', smatra Petrović.

Baviti se cjelogodišnjim turizmom u kontinentalnom dijelu zemlje iziskuje puno više angažmana i znanja kako privući gosta i ponuditi mu za svako godišnje doba nešto zanimljivo nego na obali (samo) tijekom ljeta, a s obzirom na krizu, dodatno je teže privući domaćeg nego stranog gosta, no s druge strane cjelogodišnji rad znači određeni kontinuitet i stabilnost radne snage (primjerice u njihovom hotelu od prvog dana radi gotovo ista postava ljudi).

Kada je riječ o povratu i isplativosti investicija na kontinentu, Petrović kaže da su turizam i hotelijerstvo i inače nisko akumulativna grana pa se stoga ne očekuje brzi povrat kapitala. 'To ovisi o destinaciji u kojoj se hotel nalazi, veličini objekta, sadržajima, kategoriji objekta i tipu gosta kojeg privlači, a u mom slučaju povrat uloženog očekujem za oko 11 godina', zaključuje Petrović.