Slovenska vlada potvrdila je prijedlog zakona kojim se uvodi obvezna božićnica za sve zaposlene u javnom i privatnom sektoru. Zaposleni bi dodatak trebali dobiti najkasnije do 18. prosinca, a iznos će biti 639 eura, odnosno polovica bruto minimalne plaće
Prema najavi potpredsjednika vlade Mateja Arčona, božićnica neće biti obvezna samo ove godine, nego će postati trajna zakonska obveza. Iznos će biti polovica bruto minimalne plaće, odnosno 639 eura, a bit će neoporeziv i oslobođen doprinosa. Cilj je, kako kaže Arčon, 'da zaposlenici budu nagrađeni na pravedniji način', piše Radiotelevizija Slovenije.
Vlada je predvidjela i dvije iznimke za poduzeća koja imaju probleme s likvidnošću. Takvim tvrtkama dopušteno je da božićnicu isplate s odgodom do 31. ožujka 2026., ili u posebnim slučajevima samo 160 eura. 'Poduzeća koja koriste tu mogućnost neće smjeti isplaćivati dividende ni nagrade upravi', pojasnio je Arčon.
vezane vijesti
Poslodavci su tu odluku dočekali s mješovitim reakcijama. Pozdravili su fleksibilnost vlade, ali traže dodatna pojašnjenja i smatraju da je prijedlog nedorečen. 'Mogućnost smanjenog iznosa božićnice za ovu godinu vidimo kao odraz dobre volje vlade. No prijedlog još nismo službeno dobili, a potrebna su nam dodatna objašnjenja', izjavio je Mitja Gorenšček, glavni direktor Gospodarske zbornice Slovenije.
Gorenšček je dodao kako poslodavci žele da božićnica ostane dobrovoljna, ali i da se poveća prag neoporezivosti. O detaljima će u petak razgovarati s premijerom Robertom Golobom. Slično razmišlja i Blaž Cvar, predsjednik Obrtničko-poduzetničke komore Slovenije (OZS), koji upozorava da prijedlog otvara više pitanja nego odgovora.
'Obrtnike zanima kako će uopće moći koristiti mogućnost nižeg iznosa ako ne isplaćuju dividende ni bonuse, nego dobit kao plaću. Bojim se da za predložene iznimke nema čvrste pravne osnove', rekao je Cvar. Prema njegovim riječima, više od 20.000 slovenskih poduzeća s negativnim poslovnim rezultatom moglo bi imati ozbiljnih problema s isplatom obvezne božićnice.
Sindikati razočarani
Sindikati su oštro reagirali na mogućnost da poduzeća koja imaju probleme s likvidnošću ove godine isplate samo 160 eura. Smatraju da bi svi zaposlenici trebali dobiti isti iznos i da je zadrška isplate do ožujka dovoljan ustupak poslodavcima. 'Ta je novost negativno iznenadila sindikate. Ljudi će na ovaj način biti dovedeni u nejednak položaj', rekao je Jakob Počivavšek, predsjednik Konfederacije sindikata Slovenije Pergam.
Predsjednik Saveza slobodnih sindikata Slovenije Andrej Zorko, otišao je i korak dalje. Nazvao je iznimku 'apsolutno neprihvatljivom' i upozorio da radnici ne mogu snositi posljedice lošeg upravljanja. 'Zaposleni ne odlučuju o poslovanju tvrtki, pa ne bi trebali snositi posljedice loših odluka menadžmenta', poručio je Zorko.
On je također izrazio nezadovoljstvo što vlada nije uključila sindikate u razgovore s premijerom o zakonu: 'To je pogrešan pristup jer oba socijalna partnera moraju biti jednako tretirana.'
U javnom sektoru će se svima isplatiti puni iznos božićnice, a ukupni trošak iznosit će 118 milijuna eura. Ukupni fiskalni učinak mjere procjenjuje se na 372 milijuna eura. Arčon je pritom naglasio da se božićnica u prvom godini primjene neće uzimati u obzir pri izračunu socijalnih prava i transfera, poput dječjeg doplatka, subvencija za vrtić ili školsku prehranu, kako kućanstva ne bi bila oštećena.
Zakon do kraja listopada, pregovori traju
Zbog oštrih razlika između sindikata i poslodavaca, Ekonomsko-socijalno vijeće prekinulo je sjednicu na kojoj se raspravljalo o zakonu, a predstavnici poslodavaca su je protestno napustili. Vlada planira zakon uputiti u parlamentarnu proceduru do kraja listopada, a novi sastanak socijalnih partnera očekuje se između 27. listopada i 7. studenoga.
Premijer Robert Golob poručio je će vlada učiniti sve kako bi se 'obvezna božićnica' sustavno uvela kroz buduće izmjene Zakona o radu.
U istom zakonskom prijedlogu slovenska je vlada uredila i zimski dodatak za umirovljenike kao dio planirane mirovinske reforme. Taj će dodatak biti isplaćen već u studenome ove godine, u iznosu od 150 eura, a do 2030. postupno će rasti za 20 eura godišnje.
Golob je objasnio da je taj potez odgovor na najavljeni referendum o mirovinskoj reformi te da vlada želi na vrijeme osigurati podršku građana i financijsku sigurnost najugroženijih skupina.
