Na Wall Streetu su u srijedu burzovni indeksi skočili više od 2,5 posto jer je ulagače ohrabrio dogovor SAD-a i Irana o dvotjednom primirju i otvaranju Hormuškog tjesnaca, što bi trebalo stabilizirati cijene nafte
Dow Jones indeks skočio je 2,85 posto, na 47.909 bodova, dok je S&P 500 porastao 2,51 posto, na 6.782 boda, a Nasdaq 2,80 posto, na 22.634 boda. Ulagače je ohrabrio dogovor SAD-a i Irana o primirju, postignut samo koji sat prije isteka roka koji je zadao predsjednik SAD-a Donald Trump.
Zahvaljujući tome, Iran je izbjegao žestoke napade, koje je Trump najavljivao, a zauzvrat obećao da će tijekom primirja omogućiti siguran prolaz tankera kroz Horumuški tjesnac, ključan za izvoz nafte s Bliskog istoka.
To je izazvalo oštar, dvoznamenkasti pad cijena nafte, pri čemu su zaronile ispod razine od 100 dolara po barelu.
Posljednjih su tjedana povišene cijene nafte negativno utjecale na svjetske burze jer su se ulagači plašili da će to izazvati rast inflacije, što bi dovelo do povećanja kamata središnjih banaka i usporavanja rasta gospodarstava.
Hormuški tjesnac trebao bi biti otvoren u četvrtak ili petak, kada bi u Islamabadu predstavnici SAD-a i Irana trebali započeti pregovore o trajnom mirovnom sporazumu.
„Zahvaljujući primirju, ulagači su odahnuli, pa su cijene dionica snažno skočile. Situacija bi bila puno gora da nije dogovoreno primirje. Doduše, preostaje još puno posla, pa se situacija može ponovno pogoršati, no zasad je tržište odahnulo”, objašnjava Mike Dickson, direktor u tvrtki Horizon Investments.
Cijene dionica porasle su jučer u svim sektorima, a najviše u turističkom i zrakoplovnom, koji su bili najviše pogođeni od kada je 28. veljače započeo rat SAD-a i Izraela protiv Irana.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer snažno porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 2,51 posto, na 10.608 bodova, dok je frankfurtski DAX skočio 5,06 posto, na 24.080 bodova, a pariški CAC 4,49 posto, na 8.263 boda.
Kako je na azijskim burzama?
Na azijskim su burzama u četvrtak cijene dionica pale, nakon jučerašnjeg snažnog rasta. MSCI indeks azijsko pacifičkih dionica bio je u 7,00 sati u minusu 0,7 posto. Pritom su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu, Indiji, Šangaju, Japanu i Južnoj Koreji pale između 0,1 i 1,7 posto.
Cijene su nafte, pak, porasle, nakon jučerašnjeg oštrog pada. Na londonskom je tržištu cijena barela jutros porasla 2,45 posto, na 97,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 3,32 posto, na 97,55 dolara.
„Otprilike petina svjetske opskrbe naftom prolazi kroz taj tjesnac, koji je i dalje pod utjecajem jedne od strana u sukobu. To nije stabilnost. Nije potrebna potpuna blokada da bi cijene nafte ponovno snažno porasle. Tim više što rakete i dalje lete po Bliskom istoku, Izrael i dalje napada Libanon...”, objašnjava Nigel Green, direktor u tvrtki deVere Group.
Dolar ojačao
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla, nakon jučerašnjeg oštrog pada. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 99,05 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 98,85 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 158,40 na 158,70 jena. Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1670 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1680 dolara.