Na prijevarama s PDV-om hrvatski proračun godišnje gubi oko pola milijarde eura, a na razini Europske unije gubici dosežu 160 milijardi eura, od čega se oko 50 milijardi eura može pripisati prekograničnim prijevarama.

U jednom od takvih lanaca, u kojem je sudjelovala i tvrtka Ane Karamarko, supruge bivšeg čelnika HDZ-a Tomislava Karamarka, utajeno je 11,2 milijuna kuna poreza i pribavljena imovinska korist od 20 milijuna kuna.

U poreznoj prijevari sudjelovalo je 38 osumnjičenih iz devet tvrtki raznovrsnih djelatnosti. Bilo je tu ugostitelja, odvjetnika, proizvođača mesa, dimnjačara... Mozak operacije bio je Tomislav Pavković, vlasnik više privatnih firmi, a jedna od tvrtki kojoj je Pavković isporučio fiktivne račune u iznosu od 467 tisuća kuna bila je i Drimia d.o.o. Ane Karamarko.

Što su to kružne prijevare i kako funkcioniraju?

Kružne prijevare službeno se nazivaju 'zajedničke prijevare putem nestajućeg trgovca' i predstavljaju najteži oblik poreznih prijevara u Europskoj uniji.

U prijevaru je uključeno više firmi koje prodaju jedne drugima robu ili usluge uvezene bez plaćanja PDV-a od jednog dobavljača (tzv. trgovačko društvo provodnik).

Jedno od poduzeća u lancu, obično ono koje je uvezlo robu, ne plaća PDV u državni proračun unatoč tome što ga je naplatilo sljedećem kupcu, čime je počinilo prijevaru. To trgovačko društvo nakon obavljene transakcije obično vrlo brzo nestane bez traga.

Time se onemogućuje naplata poreza u državi u kojoj se upotrebljavaju roba ili usluge. Dotle ostali kupci u lancu, nakon što dalje prodaju robu, ostvare povrat PDV-a iz državnog proračuna. Moguće je da se roba ili usluge ustvari uopće ne premjeste ili da postoje samo na papiru.

Kružna prijevara ponovno započinje kada krajnji kupac u lancu na domaćem tržištu preproda robu prvom dobavljaču, tj. poduzeću koje je unijelo robu u zemlju, čime se omogućuje ponovno pokretanje cijelog postupka. Ta posljednja transakcija, s obzirom na to da je prekogranične naravi, opet bi bila izuzeta od plaćanja PDV-a.

Dakle kvaka je u tome da tvrtka koja pokreće lanac proda i naplati robu ili uslugu s uračunatim PDV-om, ali ga nikad ne plati državi jer u međuvremenu iščezne. Riječ je o fiktivnoj tvrtki bez zaposlenih, osnovanoj samo u svrhu prijevare. Vrlo brzo nakon obavljenog posla odgovorne osobe te tvrtke postaju nedostupne poreznicima i poslovnim partnerima.

U konačnici, Porezna uprava trpi gubitke jer isplati povrat PDV-a tvrtkama u lancu (bufferima), ali ne naplati porez od prevarantske tvrtke.

Za prijevaru su dovoljne tri tvrtke, ali u lancu često sudjeluje i više od deset njih. U cijeloj priči tvrtke bufferi služe kako bi se zavarao trag i otežalo otkrivanje lanca poreznicima. Među njima mogu biti tvrtke povezane s prevarantima, ali i poduzetnici koji su uvučeni u lanac mimo svoje volje.

Kako uočiti prijevaru i zaštititi svoju tvrtku?

Nakon što utvrde poreznu prijevaru na udaru zakona nađu se svi poduzetnici koji su sudjelovali u transakcijama, bez obzira na ulogu u lancu.

Da bi se oslobodio optužbi, pošteni poduzetnik uvučen u lanac treba dokazati da nije svjesno sudjelovao u prijevari te da je prethodno poduzeo nužne mjere zaštite.

U tu svrhu Porezna uprava izdala je uputu s popisom provjera koje je potrebno napraviti. Poduzetnici su dužni provesti uobičajene provjere svojih kupaca i dobavljača. Između ostalog, trebaju provjeriti poslovne reference (bonitet), PDV registraciju, komercijalnu opravdanost transakcije, realnost i poslovnu opravdanost predloženih modaliteta plaćanja te status ponuđene robe (smještaj, raspoloživost, količina).

Također, trebaju voditi računa o signalima koji ukazuju na postojanje prijevare, poput 'ponuda sa sigurnom zaradom' koja nije u skladu s prometom ili odrađenom količinom posla.

Poduzetnici trebaju biti oprezni ako je ponuda stigla od novoosnovane tvrtke bez poslovne i financijske povijesti te ako uvide da ponuđač slabo poznaje ponuđenu robu.

Stručnjaci upozoravaju da u Hrvatskoj još ne postoje dobro razvijeni postupci provjere niti baze podataka ili programska rješenja koji olakšavaju provođenje tih provjera, niti je Porezna uprava izdala točne naputke i smjernice.

Stoga bi poduzetnici trebali sami oformiti procedure za provjeru novih poslovnih partnera i voditi evidencije o provedenim provjerama.

Hrvatske porezne vlasti su posljednjih godina razotkrile nekoliko skupina koje su se bavile kružnim prijevarama. Iz Porezne uprave upozoravaju da su se prijevare s PDV-om najčešće pojavljivale u trgovini čeličnim armaturama, šećerom, tekstilom, rabljenim automobilima i mobilnim uređajima.