TRŽIŠTE RADA

U Otvorenom zaiskrilo oko nedostatka radne snage i Zakona o radu

  • Autor: Z. K.
  • Zadnja izmjena 30.11.2021 01:45
  • Objavljeno 29.11.2021 u 23:01
tportal

Izvor: HRT / Autor: HRT

Nedostatak radne snage gorući je problem koji nije riješilo ni ukidanje kvota za strane radnike. Samo u turizmu, koji nosi hrvatski BDP, nedostaje 20.000 radnika. Kako zadržati domaću radnu snagu i privući kvalitetni strani kadar? Kako dugoročno riješiti problem nedostatka radnika?

Direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić kazao je u HTV-ovoj emisiji Otvoreno kako se ove godine turistička sezona pripremala u neizvjesnim uvjetima, počela je kasno, a hotelijerske i turističke kompanije nisu imale uobičajenu proceduru pronalaska radnika.

- Na svu sreću tržišna potražnja od polovice lipnja, od sjevernog, pa kasnije i do južnog Jadrana, porasla je, pa su se otvarali objekti kako bi se zadovoljila tržišna potražnja, rekao je.

Dodao je kako se pitanje radne snage neće riješiti s nekoliko razgovora ili u nekoliko mjeseci. Naglasio je kako i druge zemlje članice Europske unije također muku muče s radnom snagom.

- Mi vidimo nekoliko setova pitanja, nekoliko grupa pitanja i mjera, koje su prije svega iz domene Ministarstva rada, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i mjere iz domene Ministarstva financija i Ministarstva unutarnjih poslova. Dakle, od mogućnosti animiranja domaće potencijalne populacije koja želi raditi u turizmu. Postoje određeni formulirani prijedlozi, za koje mi držimo da bi mogli poboljšati stanje u turističkom sektoru. Pitanje "uvoza radne snage" uvijek je aktualno, no mi vidimo da je to ono što trebamo u konačnici učiniti, ako ne uspijemo udovoljiti potrebe domaće radne snage, istaknuo je Ostojić.

Ostojić je poručio kako misli da na domaćem tržištu još uvijek ima zainteresirane radne snage za rad u turizmu. Osvrnuo se i na rad studenta.

- Danas ukoliko student zaradi više od petnaest tisuća kuna u jednoj godini, njegovi roditelji gube pravo oslobađanja poreza na dohodak. Mi predlažemo da se to digne barem na trideset tisuća kuna. Mi smo spremni raditi određene treninge i edukacije kako bi animirali ljude, poručio je Ostojić.

Potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj rekla je kako je svaki treći zaposleni radnik u Hrvatskoj stranac.

- Mi u graditeljstvu imamo oko sto tisuća zaposlenih, a od toga izdano je oko 35 radnih dozvola strancima. To više nisu ljudi iz susjednih zemalja, nego je to već puno, puno dalje, poručila je Čagalj.

Naglasila je da se takvi radnici teže prilagođavaju, te ih je teže educirati. Je li veći problem nedostatak radnika ili kvalificiranih radnika?

- Problem je i jedno i drugo što ti radnici koji dolaze su niskokvalificirani, a dobri radnici iz Hrvatske su otišli vani, Austrija i Njemačka, ali nisu otišli sada već su otišli prije desetak godina kad je građevinarstvo bilo u krizi. Ja vjerujem i nadam se da će sada i u idućih deset godina, ako se još malo poprave uvjeti u građevinarstvu, da će se određeni broj radnika vratiti jer je osiguran posao. Vi morate imati osiguranu perspektivu i budućnost da bi osnovali familiju i da bi ste se vratili nazad raditi. Međutim, to isto osiguravaju sad i Austrija i Njemačka. S plaćama ne možemo još konkurirati. Prosječna plaća u građevinarstvu je negdje 5.400 kn, kad je bila pretkrizna godina je bila 4.600 kn, kada su ljudi odlazili. To još uvijek nije dovoljno dobro da bi se vratili nazad, dodala je.

Današnji podatak Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je kako je 125 887 radnika u ovom na Zavodu za zapošljavanje, a radnika istovremeno nema. Gdje je danas paradoks na hrvatskom tržištu rada?

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever istaknuo je kako je to puno složenije nego što pokazuju brojke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

- S jedne strane dobar dio tih radnika je trajno neuposlen zbog različitih razloga i na Zavodu za zapošljavanje su jer nisu otišli u invalidsku mirovinu, jer nemaju dovoljno godina starosti. No, međutim ono što je suštinski problem u Hrvatskoj je što mi sada trpimo posljedice nečega što se u Hrvatskoj počelo događati puno ranije. I mi sa sindikalne strane dosta često govorimo da je Hrvatska zajedno s drugim tranzicijskim zemljama radila pogrešku pri traženju konkurentnosti vlastite zemlje u odnosu na druge u trenutku kada se osamostalila. S jedne strane išlo se prema obespravljenim radnicima s nesigurnim poslovima, a s druge strane malim plaćama, rekao je Sever.

Naglasio je kako su druge tranzicijske zemlje puno brže odustale od toga modela i krenule su nekim drugim putem. Problem Hrvatske je što je uvozila radnu snagu za radna mjesta za koje je nedostajala radna snaga. Sever je istaknuo kako je danas Hrvatska šesta zemlja u Europskoj uniji po broju stranih radnika na tisuću stanovnika.

- Dakle, Hrvatska je vrlo visoko, poručio je.

Kazao je kako se u Hrvatskoj mogu naći domaći radnici, ali se trebaju bolje platiti.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!