SEZONA ZADUŽIVANJA

U modu ušli kuna i fiksne kamate, a krediti nikad jeftiniji. Evo što nas čeka u 2018.

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 02.01.2018 09:41
  • Objavljeno 02.01.2018 u 06:36
Uslišane molbe: Prosvjed Udruge Franak 2015. u Zagrebu

Uslišane molbe: Prosvjed Udruge Franak 2015. u Zagrebu

Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek

Hrvatski građani su u posljednjoj godini podigli dodatnu 1,1 milijardu kredita pa sada duguju bankama 118,8 milijardi kuna. Potrošačkom optimizmu, koji je prevladao nakon sedam gladnih godina, pridonijeli su rast prosječnih plaća i kupovne moći, ali i rast zaposlenosti

Na jačanje potražnje za kreditima utjecali su i povoljniji uvjeti kreditiranja, a osobito sve niže kamatne stope. Prema podacima Hrvatske udruge banaka, pad kamatnih stopa najizraženiji je u slučaju stambenih kredita.

One su u Hrvatskoj u rujnu 2017. iznosile 3,5 posto i bile su niže nego u bilo kojoj drugoj europskoj zemlji izvan eurozone, a više kamatne stope imale su i dvije članice europodručja (Litva i Latvija).

Prelazak na kunske kredite...

Proteklu godinu obilježila je i afirmacija kunskih kredita. Nakon što se velik broj građana opekao na kreditima s valutnom klauzulom u švicarskim francima postali su svjesni valutnog rizika pa su kunski krediti postali sve popularniji.

Zanimljivo je to da su kunski krediti postali prvi izbor baš u godini u kojoj je Vlada odlučila pokrenuti proceduru za uvođenje eura.

  • +17
  • +14

HNB je preporučio bankama da svojim klijentima ponude fiksne kamatne stope

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

…i fiksne kamatne stope

Paralelno s odbacivanjem valutne klauzule, u modu su ušle fiksne kamatne stope koje pružaju sigurnost u uvjetima prijetećeg rasta referentnih kamatnih stopa na svjetskom tržištu.

Na preporuku Hrvatske narodne banke, većina poslovnih banaka proširila je ponudu kredita s fiksnim kamatnim stopama i omogućila klijentima povoljnu konverziju postojećih kredita s promjenljivom kamatom.

Kamate na kunske kredite u pravilu se mogu fiksirati na rok do pet godina, a na eurske kredite i do 20 godina.

Premda su fiksne kamatne stope nešto više od onih promjenljivih, razlika nije značajna pa su krediti s fiksiranim stopama sve popularniji.

Stroži nadzor stambenih kredita...

Potkraj listopada usvojen je Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju, koji dodatno štiti klijente banaka pri podizanju stambenih kredita. Uveden je niz restriktivnih mjera za banke.

Između ostaloga, banke moraju detaljno izvještavati klijenta o svim troškovima kredita, ne smiju naplaćivati izlaznu naknadu za prijevremenu otplatu kredita niti naknadu za obradu ili odobravanje kredita, a sve druge naknade koje naplaćuju u vezi s ugovorom o kreditu ne smiju biti veće od stvarnog troška koji je nastao kreditnoj instituciji, a zbog kojeg se naplaćuje ta naknada.

Također, nakon sklapanja ugovora o kreditu banka ne smije uvoditi nove naknade niti smije povećati naknade koje su postojale u trenutku sklapanja ugovora.

S druge strane, korisnicima kredita omogućeno je da u roku od dva tjedna mogu odustati od ugovora bez navođenja razloga.

  • +3

HNB-ova informativna lista banaka i štedionica

Izvor: Screenshot / Autor: HNB

…i veća transparentnost

Hrvatska narodna banka pobrinula se za to da građani na jednom mjestu mogu vidjeti što nude banke. Od sredine rujna na internetskoj stranici središnje banke nalazi se informativna lista ponude kredita koja sadržava osnovne informacije o izabranim vrstama kredita kojima se potrošači najčešće koriste.

Lista omogućuje usporedbu ponude prema efektivnim kamatnim stopama i drugim kriterijima (iznos, rok, fiksna marža, naknada), što korisnicima kredita značajno pomaže u analizi ponuda i sužavanju izbora.

Redovito se ažurira s obzirom na to da su kreditne institucije dužne o svakoj promjeni kreditnih uvjeta izvijestiti HNB.

  • +8
  • +5

Lovro Kuščević pokrenuo je, a njegov nasljednik Predrag Štromar realizirao program subvencioniranih kredita

Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalović

Država plaća pola rate stambenog kredita mladim obiteljima

Vlada je pokrenula program namijenjen mladim obiteljima za rješavanje stambenog pitanja, kojim se subvencionira 50 posto rate kredita u prve četiri godine otplate.

U prvoj godini odobreno je 2330 zahtjeva za kupnju stana ili kuće. Pravo na subvenciju dobili su građani koji nisu stariji od 45 godina te koji, isto kao i njihovi životni partneri, u vlasništvu nemaju nekretninu, odnosno koji u vlasništvu imaju samo jednu nekretninu, ali je prodaju radi kupnje veće.

Što nas čeka?

U 2018. očekuje se nastavak blagog pada kamatnih stopa, ali već potkraj godine moglo bi doći do promjene trenda s obzirom na prognozu da će Europska središnja banka zaoštriti monetarnu politiku.

Nastavlja se i program subvencioniranih stambenih kredita, a Vlada je za subvencije predvidjela 35 milijuna kuna.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!