ISTRAŽIVANJE

U Hrvatskoj poduzetništo i dalje nije na cijeni

  • Autor: Z. K./Hina
  • Zadnja izmjena 11.05.2018 15:41
  • Objavljeno 11.05.2018 u 15:41
Rezultati istraživanja 'Što Hrvatsku i dalje čini (ne)poduzetničkom zemljom'

Rezultati istraživanja 'Što Hrvatsku i dalje čini (ne)poduzetničkom zemljom'

Izvor: Pixsell / Autor: Luka Stanzl/PIXSELL

Hrvatska je unatoč malim pomacima zadnjih godina još uvijek nepoduzetnička zemlja i među lošijima u EU, jer se promjene nužne za bolju percepciju i bavljenje poduzetništvom čekaju godinama, a među prvim mjerama potrebna je promjena regulative i sustava obrazovanja, poručeno je u petak s predstavljanja istraživanja GEM Hrvatska 2017.

Istraživanje GEM (Global Entrepreneurship Monitor) Hrvatska provodi se od 2002. te daje prikaz poduzetničke klime, odnosa i razvoja u zemlji s mogućnošću usporedbe s drugim zemljama, a u petak su ga za 2017. u Novinarskom domu predstavili istraživački tim GEM Hrvatska i CEPOR (Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća), na čelu sa Slavicom Singer iz Osijeka.

I za 2017., kao i ranijih godina istraživanje je provedeno na uzorku od dvije tisuće odraslih ispitanika, a glavni financijer je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, dok su Hrvatska udruga banaka (HUB) i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) medijski pokrovitelji, koji su organizirali predstavljanje istraživanja, kojemu je prisustvovala i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić.

Loša percepcija i status poduzetništva

"Željno očekujemo da se dogodi istraživanje GEM Hrvatska koje će skinuti riječ 'ne' ispred riječi 'poduzetništvo', no na žalost to za 2017. još ne možemo reći, jer su ocjene i rezultati poimanja ili percepcije poduzetništva u cijelom istraživanju vrlo niski. Primjerice, visok status poduzetništva u Hrvatskoj vidi tek 48 posto ispitanika, dok je prosjek toga u EU 67 posto. Tek 33 posto ljudi u Hrvatskoj uspijeva prepoznati pravu poslovnu priliku i primiti se tog posla, dok to primjerice u Švedskoj čini njih 79,5 posto, a u EU prosječno njih 42,6 posto", iznijela je neke od važnijih pokazatelja iz istraživanja Slavica Singer.

S druge strane, navela je da se poduzetništvo najviše cijeni pa i razvija u Irskoj, Njemačkoj, UK-u i Švedskoj, dok je na 'najnižim granama' osim u Hrvatskoj još u Španjolskoj, Latviji, te u nekim segmentima u Bugarskoj i Rumunjskoj.

Problematičnim u Hrvatskoj Singer je označila i što su se tek oko 9 posto početničkih i novih poslovnih pothvata, koji su 'mladi' do tri godine, održali, razvijaju se i isplaćuju plaće, dok je to primjerice u Estoniji iznad 19 posto, kao i to što 72 posto takvih novih poduzeća i 81 posto 'starih' u 2017. nije imalo novih proizvoda, što je Singer ocijenila iznimno lošim, jer bez novih proizvoda pada konkurentnost.

"Iako hrvatska poduzeća imaju i nešto bolju tehnološku opremljenost nego je EU prosjek, ipak se slabo razvijaju i lansiraju nove linije proizvoda, a imamo i jako malo rastućih poduzeća koja su izvor novog zapošljavanja, odnosno tek oko 20 posto poduzeća je raslo uzastopno tri godine, a novog zapošljavanja je bilo samo 0,73 posto. I to govori o slabim kapacitetima i razvoju poduzetništva, ali i o potrebi jače promocije bavljenja i obrazovanju za poduzetništvo, bez čega nigdje u svijetu nema napretka, i voljeli bi da se to u Hrvatskoj konačno shvati", kazala je Singer.

Zaposlenici potencijal na koji se slabo obraća pažnja

Kako su zaposlenici iznimno važni za mjerenje poduzetničke aktivnosti, Singer je upozorila da na njih u Hrvatskoj treba obratiti veću pažnju nego sada, a pogotovo ih više i platiti, jer je istraživanje pokazalo da zaposleni kod poduzetnika imaju velik potencijal, znanja i volju za promjene, i da je u tome Hrvatska i odnosu na EU dosta jaka.

Osim zaposlenika i jačanja obrazovanja, za poboljšanje poduzetničke klime i ukidanje riječi "ne" ispred poduzetništvo, Singer je iznijela i niz drugih preporuka iz istraživanja - izmijeniti i poboljšati regulatorni i zakonski okvir, ojačati suradnju istraživačkih institucija i poslovnog sektora, poboljšati kvalitetu profesionalnih usluga i pristup financijskim resursima, jače otvoriti tržište i konkretnije i brže uklanjati prepreke, poput dugih čekanja dozvola i općenito spore birokracije i prevelike administracije.

"Nužnih promjena nema godinama i nadamo se da će ova Vlada nešto napraviti te da Hrvatska neće prihvatiti biti na začelju EU i 2020., što joj se sprema ako odmah ne krene u promjene", zaključila je Singer.

Potpredsjednica Vlade Martina Dalić složila se da je poduzetništvo iznimno važno za BDP, zapošljavanje, rast i razvoj i gospodarstva i društva, no na žalost, kako je ocijenila, u tom se smislu Hrvatska ne pomiče naprijed brzo koliko bi htjela.

Dalić: Agrokor je zapravo bio barijera

"Gospodarstvo i životni standard kojim bismo se približili razini EU-a ne ide brzo kako bismo htjeli, stoga su reforme nužne, jer dokazuju da želimo i znamo što treba mijenjati. Vlada se u tom smislu bavi prioritetima i politikama koje si je sama odredila, ali i onima koje joj je nametnuo život, poput Agrokora, čiji je slom pokazao da je zapravo ta kompanija bila barijera brojnim poboljšanjima i u zemlji, ali i unutar kompanija u njezinom sastavu onemogućavanjem određenih poslovnih planova, investicija, razvoja i drugog", istaknula je Dalić.

Poručila je i da proces restrukturiranja u Agrokoru, čiju je krizu nazvala i najvećom u Hrvatskoj od osamostaljenja, najbolje pokazuje koliko je za uspješno provođenje reformi potrebno znanja i upornosti, ali i društvenog razumijevanja te sposobnosti društva da prihvati procese promjene, a koji su slični i u reformskim procesima i u obrazovnom, zdravstvenom, mirovinskom, sudbenom i drugima sustavima.

"Dosadašnje vlade pokazale su određenu manjkavost u tim elementima te zato reforme koje su i pokretane nisu bile uspješne. Ili nije bilo dovoljno razumijevanja, ili nije bilo dovoljno upornosti, čemu je primjer mirovinska reforma, koja bi krenula, pa stala. Važno je razumjeti da su reforme mjere koje donose promjene za lakše, jeftinije i motiviranije bavljenje poduzetništvom i da drugog puta nema", kazala je Dalić.

HUB i HUP nisu izneneđeni

Čelni ljudi HUB-a Zdenko Adrović i HUP-a Davor Majetić istaknuli su pak da nisu iznenađeni rezultatima istraživanja GEM za 2017., te da ipak velika odnosno najveće očekivanja za poboljšanje poduzetničke klime imaju od države, koja, po njima, mora najviše toga i učiniti za promjene.

"Hrvatska je poduzetnički još uvijek slaba, a istraživanja GEM to i potvrđuju, mada ima i pokazatelja da negativni trendovi lagano staju, ali sve je to još jako sporo. Hrvatska bi trebala rasti po višim stopama nego sada, od 4 pa i 6 posto, a ne po 2,5 ili 3 posto, što znači da ne konvergira i da ima još uvijek ima ogromnih prepreka i za osnivanje i za poslovanje i za kreditiranje poduzeća", ocijenio je Adrović.

On smatra da je za napredak nužna i brza izmjena poreznih propisa, poboljšanje inspekcija i niz drugih mjera kojima prepreke mora otkloniti država jer ih je i kreirala.

Davor Majetić također smatra da država mora činiti više za razvoj, jer je u Hrvatskoj po njegovoj ocjeni jako teško i teže nego drugdje u EU-u biti poduzetnik, a bez njih nema rješavanja ni drugih brojnih problema u zemlji.

"Muči nas i ugled hrvatskog gospodarstva, jer zbog jeftinog populizma hrvatski poduzetnici nemaju ugled kakav zaslužuju, a to im otežava borbu za njihove ali i interese svih u državi. Zakoni su pisani da ih nitko ne razumije, troškovi poslovanja su veliki, birokracija je ogromna i spora, a i država je veliki trošak jer veliki dio prihoda morate dati državi kroz poreze i druga brojna davanja, i država mora raditi više za poduzetnike. Mi smo digli plaće koliko smo mogli, ali država se ne mijenja i trebala bi uzimati manje da bi plaće bile veće", poručio je Majetić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Komentari čitatelja 3

Prikaži sve
  • bluffer

    11.05.2018 16:34

    bez educiranih i uspjeha "gladnih" poduzetnika nema poduzetnistva,poduzetnici se odgajaju i drilaju od vrtica a ne kao u hrvatskoj,sjedni sine mama,tata,dida ili baka ce za tebe raditi da bi ti mogao svaki dan sjediti u kaficu i "bistriti" kako lose zivis

  • samostalan

    11.05.2018 15:54 1 odgovora

    Kad nema sposobnih

  • leut123

    11.05.2018 16:04

    Ne bi reka da je to problem. U samom začetku ove države u 90-ima stvorilo se neko mišljenje da je rad u javnoj i državnoj upravi vrhunac uspjeha mladog čovjeka. Na poduzetnike koji su kretali od nule se gledalo kao na čudake ( one koji su privatizirali društveno ne ubrajam u poduzetnike). Dakle o...

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi