PROJEKT BLEDSKE ŠKOLE

Tko su hrvatski skriveni šampioni?

11.11.2011 u 11:17

Bionic
Reading

Tvrtke DOK-ING, Bodren i Durante m2, hrvatski su skriveni šampioni, pokazalo je istraživanje Međunarodnog udruženja za razvoj menadžmenta (CEEMAN) i Poslovne škole Bled za područje CEE regije (Srednja i Istočna Europa uz Tursku i Kazahstan)

Vjerojatno najpoznatije ime u trojcu, DOK-ING u vlasništvu Vjekoslava Majetića, vodeća je kompanija u svijetu na području rudarskih vozila na daljinsko upravljanje, Bodren je prvi u proizvodnji visokokvalitetnih ledenih vina u regiji i jedini su osvojili šest zlatnih, tri srebrne te dvije brončane medalje na natjecanju časopisa Decanter, dok je titulu šampiona Durante zaslužio kao vodeći u proizvodnji i prodaji nosivih podnih konstrukcija u Zapadnoj Europi, piše časopis Lider

Interesantno je da susjedna BiH ima čak devet skrivenih šampiona prema kriteriju studije, Makedonija četiri, Srbija sedam, Slovenija čak 15, dok primjerice, veliki Kazahstan ima samo dva.

Prema metodologiji koju je razvio profesor Hermann Simon, skriveni šampioni su kompanije koje drže međunarodnu vodeću tržišnu poziciju obično unutar neke niše (mogu biti drugi ili treći na svijetu ili prvi na kontinentu) mjereno tržišnim udjelom.

Uglavnom su nepoznate široj javnosti (najčešće zbog činjenice da posluju u business to business segmentu), imaju prihode manje od četiri milijarde dolara i visok stupanj inovativnosti ili tehnološke sofisticiranosti.

Studije prema njegovom modelu rađene su za Njemačku 1996. i 2008., a ovo je prva takva studija napravljena za CEE regiju, Kazahstan i Tursku, iako uz nešto prilagođene kriterije s obzirom na to da je metodologija profesora Simona namijenjena prvenstveno razvijenim ekonomijama.

Pored triju hrvatskih kompanija studija je identificirala ukupno 165 skrivenih šampiona, uglavnom malih i srednjih tvrtki s jakom konkurentnosti u barem jednoj proizvodnoj kategoriji, koje pokazuju snažan rast u proteklih desetak godina. Ključna razlika za niz šampiona iz ove regije je regionalna, a ne globalna ili kontinentalna usmjerenost, premda ima i takvih primjera.