MUTNA AMBALAŽA

Tko je kriv za propast BBS-a?

  • Autor: Ivica Kruhoberec
  • Zadnja izmjena 22.07.2010 16:17
  • Objavljeno 22.07.2010 u 16:17
pet ambalaža

pet ambalaža

Izvor: Cropix / Autor: Cropix

Jesu li problemi u kojima se našao BBS, prva hrvatska tvornica za reciklažu PET ambalaže, koja zadnjih mjeseci ne radi jer nakon blokade računa više ne dobiva ni sirovinu, posljedica gospodarske krize i nepravednog tretmana od strane državnih fondova, kako to tvrdi poslovodstvo BBS-a, ili pak su posrijedi loše, pa i nezakonite poslovne odluke i radnje, kako drugi tvrde, dvojba je koju smo pokušali razriješiti uz pomoć mjerodavnih institucija

Dok su DORH i druge institucije zadužene za zakonitost suzdržane u komentiranju slučaja, otvoreniji je Fond za razvoj i zapošljavanje u kojem detaljno objašnjavaju zašto su pred zagrebačkim Trgovačkim sudom pokrenuli predstečajni postupak nad BBS-om.

Naime, zbog novog zapošljavanja i, proizvodnje i izvoza, Fond je BBS-u 2003. godine odobrio BBS-u kredit od 17,6 milijuna kuna, i to na sedam godina uz tri godine počeka te 2004. još 12,4 milijuna kuna uz dvogodišnji poček. Kako ti krediti nisu uredno vraćani tijekom 2008. godine, Fond je najprije blokirao račun BBS-u, a zatim i pokrenuo predstečajni postupak.

'Samo pokretanje stečajnog postupka i otkaza ugovora tvrtke BBS d.o.o. rezultat je dospijeća gotovo cijelog prvog kredita uvećanoga za kamate na naplatu te isto tako dospijeća više od polovice drugog kredita na naplatu', doznajemo od Gorana Basarca, višeg stručnog suradnika u Fondu, koji veli da banke već i nakon prve neplaćene rate šalju opomene korisniku kredita, dok Fond po službenoj proceduri reagira nakon treće neplaćene rate.

Fond za razvoj i zapošljavanje ne može otpisati kredit

Međutim, kako naglašava, Fond svim korisnicima kredita koji zapadnu u teškoće uvijek nastoji pomoći, ali u granicama zakonske regulative. 'U razgovorima s predstavnicima BBS-a opetovano su nuđena određena rješenja po pitanju smanjenja duga po ratama kredita na recimo samo dvije rate, a kojim bi se postupkom omogućilo odblokiravanje poslovnih računa navedene tvrtke te izbjegavanje pokretanja stečajnog postupka. Rješenja koja su nuđena prema fondu od strane predstavnika BBS d.o.o., u vidu otpisa kredita ili reprograma, nisu se mogla provesti sukladno našoj zakonskoj regulativi i pravilnicima', veli Basarac.

Međutim, Fond je i dalje više nego zainteresiran i otvoren za mogućnost vraćanja dospjelog dugovanja, čime bi se zaustavila procedura otkaza Ugovora i prisilne naplate potraživanja. 'Apsolutno smo spremni prihvatiti opciju povrata dospjelih dugovanja u što kraćem mogućem roku i punom iznosu jer pokrenuta procedura stečajnog postupka mora ići dalje. Ukoliko tvrtka BBS d.o.o. ima mogućnost uplatiti cjelokupan iznos dospjelih potraživanja na račun Fonda, Fond bi imao mogućnost prekinuti proceduru otkaza ugovora te bi se nedospjele rate kredita mogle vraćati otprije ugovorenom dinamikom', naglašava Basarac, napominjući da Fond prema svim svojim korisnicima kredita postupa 'apsolutno jednako'.

Od DORH-a nismo uspjeli dobiti nikakav konkretan odgovor: 'Sukladno čl. 36. Zakona o državnom odvjetništvu nismo u mogućnosti odgovoriti na vaš upit pa time ni potvrđivati navode objavljene u sredstvu javnog priopćavanja kojeg navodite', odgovorila nam je Martina Mihordin, glasnogovornica DORH-a, koju smo zamolili da potvrdi navode o istrazi u BBS-u zbog lažnih faktura nikad oporabljene PET ambalaže, čime je navodno državni proračun oštećen za desetke milijuna kuna.

Crkvi visi kredit od 18 milijuna kuna

Kao što su pisali mediji, jedna od financijskih žrtava propasti BBS-a je i Katolička crkva koja je izgubila 18 milijuna kuna.

'Žalosni smo i ljuti na to što se dogodilo, posebno ako se ima u vidu da smo htjeli pomoći', rekao nam je mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup, osvrćući se na situaciju u kojoj se našla Varaždinska biskupija koja je 2007. godine dala BBS-u zajam od 18 milijuna kuna, a sada joj prijeti gubitak većeg dijela. 'Novac je bio namijenjen za razne građevinske zahvate koje nismo u tom trenutku mogli izvoditi. Kako bismo ga sačuvali, ali i pomogli tamošnjim ljudima, odlučili smo dati zajam uz dobru kamatu, pri čemu smo imali u vidu važnost djelatnosti s kojim se bavi poduzeća za očuvanje okoliša', pojašnjava varaždinski biskup koji je obišao i tvornicu za preradu PET ambalaže u Podrutama.

Povrat zajma, kako dodaje, bio je uredan prve dvije godine, a nakon toga rate više nisu stizale.
'Zbog toga su poremećeni neki naši planovi i stali su naši projekti, primjerice, u Lepoglavi, kao i početak gradnje nove crkve u Varaždinu. No nadamo se da ćemo doći do svog novca, ako ne ove godine, onda idućih. Zbog toga, a naravno i zaposlenika, važno je da poduzeće nastavi s proizvodnjom. Gdje je i zašto zapelo, ne znam, ali se nadam da će se i to razjasniti', ističe mons. Mrzljak kojeg žalosti što mediji više pažnje ne posvećuju drugim temama vezanim uz Crkvu, kao što je susret mladih u Zadru.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi