Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije objavilo je godišnje izvješće o komunalnom otpadu i stopi odvojenog prikupljanja otpada namijenjenog za oporabu i recikliranje. Provjerili smo koji su gradovi najbolji, a koji zaostaju u odvajanju otpada te kako stoji po tom pitanju deset najvećih, onih u kojima živi gotovo polovica hrvatskog stanovništva
U Hrvatskoj se svake godine povećava količina komunalnog otpada, a istodobno raste stopa oporabe i recikliranja. Ipak, unatoč pozitivnim trendovima, postavljeni ciljevi ostaju daleko. Lani je količina komunalnog otpada porasla za 2,5 posto i dosegla 1,88 milijuna tona, odnosno 486 kilograma po stanovniku.
Stopa odvojeno sakupljenog komunalnog otpada (sve vrste osim miješanog otpada) dosegnula je 49 posto, što je tri postotna poena više nego godinu ranije. Međutim i dalje zaostajemo za ciljevima: 55 posto za 2025., 60 posto za 2030. i 65 posto za 2035. godinu.
Glavni problemi: Nečistoće i odlaganje
U izvješću se ističe da je usporena dinamika porasta stope odvojenog sakupljanja u posljednje dvije godine. Jedan od ključnih razloga su nečistoće u prikupljenom otpadu, posebno u biootpadu, zbog kojih se on svrstava u miješani. Osim toga, i dalje prevelik udio odvojenog otpada završava na odlagalištima.
Stopa oporabe ostala je na 38 posto, a stopa recikliranja porasla je za jedan postotni poen i sada iznosi 37 posto. Cilj propisan Zakonom o gospodarenju otpadom i europskom direktivom iznosi 50 posto.
Velike regionalne razlike i najbolji gradovi
Razlike među županijama i gradovima i dalje su velike. Sjeverne županije bilježe bolje rezultate dok južne zaostaju. Najuspješnije su Međimurska županija (48 posto), Grad Zagreb (42 posto) i Koprivničko-križevačka županija (40 posto). Na dnu ljestvice nalaze se Ličko-senjska (6 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (8 posto).
U 2022. samo su četiri grada dosegnula cilj od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada, 2023. ih je bilo devet, a prošle godine taj je prag dosegnulo 13 njih: Prelog, Mursko Središće, Buzet, Osijek, Slavonski Brod, Krk, Ludbreg, Koprivnica, Grubišno Polje, Križevci, Đurđevac, Varaždin i Virovitica.
Prelog prednjači s impresivnih 67,8 posto, slijedi Mursko Središće sa 65,21 posto, a treći je Buzet sa 60,23 posto. Slijedi deset gradova s udjelom iznad 50 posto, od kojih je šest kontinentalnih.
Gradovi s najlošijim rezultatima i velik turistički pritisak
Na suprotnoj strani nalaze se Imotski, Korčula i Obrovac, u kojima je odvajanje otpada minimalno ili nepostojeće. Loše stoje i Vrgorac, Čabar, Senj, Vis, Trilj, Čazma i Opuzen.
Među 10 najvećih hrvatskih gradova, najuspješniji je Osijek, u kojemu se odvaja gotovo 58 prikupljenog otpada. Vrlo dobre rezultate (iznad 50 posto) postižu Slavonski Brod i Varaždin. Zagreb zadnjih godina snažno napreduje i sad je na gotovo 45 posto. U sredini (iznad 30 posto) su Velika Gorica i Pula, a vrlo blizu su im Karlovac i Rijeka. Na začelju su Split i Zadar.
Prema količini odvojeno sakupljenog otpada po stanovniku vodi Novalja sa 705,3 kilograma, slijede Supetar (596,1 kg), Krk (559,6 kg), Cres (505,3 kg), Mali Lošinj (437,7 kg), Rab (382,8 kg), Hvar (358,4 kg), Novigrad (354,7 kg), Poreč (336,9 kg) i Rovinj (300,2 kg). Riječ je o obalnim gradovima s velikim sezonskim pritiskom zbog turizma.
Unatoč zabilježenim povećanjima na županijskim razinama, nacionalni rezultati i dalje nisu na zadovoljavajućoj razini. Županije u kojima nastaje najviše otpada, poput onih s velikim urbanim središtima i turističkih destinacija, sporije napreduju, zaključuje se u izvješću Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
