Američki predsjednik Donald Trump sve otvorenije daje do znanja da bi njegov glavni ekonomski savjetnik Kevin Hassett mogao naslijediti Jeromea Powella na čelu američke središnje banke Fed. Takav bi potez, smatraju brojni analitičari, mogao dovesti do opasnog približavanja monetarne politike političkim interesima Bijele kuće, a ne očuvanju stabilnosti cijena.

Priča o odnosu američkog predsjednika prema vlastitim ekonomskim savjetnicima datira još iz prvog mandata. Kako piše WiWo, kada je Trump 2016. pokušao povući SAD iz trgovinskog sporazuma Korus s Južnom Korejom, tadašnji glavni ekonomski savjetnik Gary Cohn toliko se protivio toj odluci da je, kako se kasnije otkrilo, kriomice uklonio pismo kojim se Seoul obavještava o izlasku iz sporazuma. Pismo nikada nije poslano, a sporazum i danas vrijedi. Cohn je ubrzo napustio Bijelu kuću.

U drugom mandatu, uloga glavnog ekonomskog savjetnika Donalda Trumpa pripala je Kevinu Hassetu, ekonomistu koji je isprva također imao rezerve prema Trumpovu protekcionizmu. No odnos se ubrzo učvrstio. Hassett je toliko uskladio svoje stavove s predsjednikovima da se sada smatra njegovim najizglednijim kandidatom za vodstvo Feda, poziciju koju mnogi smatraju najmoćnijom ekonomskom funkcijom na svijetu.

Od vodećeg 'akademskog' ekonomista do ključnog čovjeka u Bijeloj kući

Hassett, doktor ekonomije sa Sveučilišta Pennsylvania, trenutno vodi Nacionalno ekonomsko vijeće (NEC), tijelo koje koordinira ekonomsku politiku unutar Bijele kuće. Riječ je o poziciji koju su ranije držali ekonomska 'teškaši' poput Roberta Rubina ili Larryja Summersa.

U stručnim krugovima Hassett uživa dobar ugled. Mark Zandi, glavni ekonomist Moody’sa, opisuje ga kao kompetentnog, dobro umreženog i 'iskreno pristojnog' čovjeka. No pitanje je bi li takav profil bio dovoljan za vođenje Feda, poznatog po potrebi stroge neovisnosti.

Bernd Weidensteiner iz Commerzbanke upozorava da Hassett često javno podržava Trumpove zahtjeve za agresivnim smanjenjem kamatnih stopa te da je kritikama postojećih guvernera Feda, optuživši ih da su previše politički motivirani, stekao dodatne bodove kod predsjednika.

Zašto je Hassett kontroverzan u MAGA krugovima?

Zanimljivo je da Hassett dugo nije bio miljenik Trumpove političke baze. Karijeru je gradio kao klasični republikanac: zagovornik niskih poreza, manjih državnih intervencija, nižih trgovinskih barijera i kvalificirane imigracije. Radio je i kao savjetnik predsjedničkih kandidata McCaina, Busha i Romneya, te kao direktor ekonomskih politika u konzervativnom think-tanku American Enterprise Institute.

Ipak, u prvom Trumpovom mandatu dočepao se snažne pozicije jer je odigrao ključnu ulogu u pripremi velike porezne reforme iz 2017., najvećeg zakonodavnog uspjeha Bijele kuće u tom razdoblju.

Nakon što je 2019. napustio Bijelu kuću, ostao je blizak MAGA pokretu i priključio se America First Policy Instituteu, platformi koja je pripremala kadrove i politike za moguć drugi Trumpov mandat, što se sada i ostvarilo.

Može li odoljeti političkom pritisku na Fed?

Ako bi Hassett postao šef Feda, imao bi vrlo osjetljiv zadatak: odlučivati o kamatnim stopama, inflaciji i stabilnosti najvećeg svjetskog gospodarstva i istovremeno trpjeti otvoreni pritisak predsjednika koji odavno ne skriva želju za znatno nižim kamatama.

Ekonomist Harvey Rosen s Princetona smatra da je Hassett 'izvrstan mainstream ekonomist' koji razumije ulogu tržišta i važnost poticajnih mehanizama. No dodaje da se takav pristup 'teže uklapa' u Trumpove protekcionističke instinkte.

U područjima gdje se izravno razilazio s Trumpom, Hassett dosad nije uspio utjecati na predsjednika. Politike imigracije i trgovine postale su tvrđe i restriktivnije, uz negativne efekte na tržište rada i cjelokupno gospodarstvo, koje posljednjih mjeseci pokazuje znakove slabosti.

Ako preuzme Fed, ključna će dilema biti može li, ili smije li, ignorirati predsjednikove zahtjeve i voditi monetarnu politiku u interesu stabilnosti države, a ne političkih ciljeva. Jerome Powell je to uspio. Ostaje pitanje bi li i Hassett bio jednako otporan.