Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones indeks ojačao 0,7 posto, na 51.564 boda, dok je S&P 500 porastao 0,9 posto, na 7.500 bodova, a Nasdaq 2,4 posto, na 26.517 bodova. Na samom počeku tjedna indeksi su porasli, zahvaljujući sporazumu između SAD-a i Irana kojim će se primirje produljiti za još 60 dana kako bi se dobilo vrijeme za konačni sporazum o okončanju rata.

Prema sporazumu, SAD je započeo uklanjanje pomorske blokade iranskih luka, a Iran je počeo otvarati Hormuški tjesnac, ključni put za izvoz nafte s Bliskog istoka. Zahvaljujući tome, cijene su nafte pale na najniže razine u tri mjeseca, što je ponešto ublažilo strahovanja ulagača od jačanja inflacije i povećanja kamata.

Fed nagovijestio povećanje kamata

No, u srijedu su burzovni indeksi izgubili sve dobitke od početka tjedna jer su ulagače zabrinule poruke američke središnje banke.

Doduše, na redovnoj sjednici čelnici Feda ostavili su kamatne stope nepromijenjene u rasponu od 3,50 do 3,75 posto, kao što se i očekivalo, no u novim projekcijama njih devetoro od ukupno 18 očekuje barem jedno povećanje kamata do kraja ove godine. Uz to, u priopćenju Feda više nema nikakvih naznaka da bi se kamate mogle smanjiti.

Zbog rata na Bliskom istoku cijene su nafte proteklih mjeseci snažno rasle, što je potaknulo rast cijena energenata, pa je inflacija u SAD-u dosegnula najviše razine u tri godine. Na prvoj konferenciji za medije od kada je postao predsjednik Feda Kevin Warsh istaknuo je potrebu da se suzbije inflacija.

To ne bi trebalo biti osobito iznenađenje, no ulagači su se nadali drugačijim porukama, s obzirom da mnogi smatraju da je Warsh zagovornik poticajne, a ne restriktivne monetarne politike. 'U priopćenju Feda i Warshovim izjavama očito je da inflacija zabrinjava, pa se ističe postizanje stabilnosti cijena', ističe Michael James, direktor u tvrtki Rosenblatt Securities.

Nakon poruka Feda, na tržištu su ojačale spekulacije da će do kraja godine središnja banka povećati kamate za barem 0,25 postotnih bodova.

Rast tehnološkog sektora podržava tržište

Ipak, dan kasnije indeksi su nadoknadili te gubitke, zahvaljujući ponajviše oporavku cijena dionica tehnoloških kompanija, posebice proizvođača čipova, pa su tjedan završili dobicima.

I na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna porasle. Frankfurtski DAX indeks ojačao je 1,4 posto, na 24.985 bodova, a pariški CAC 0,85 posto, na 8.421 bod. Londonski FTSE skliznuo je, pak, 1 posto, na 10.363 boda.

Dolar ojačao, očekuje se povećanje kamata Feda

Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna znatno porasla jer je američka središnja banka nagovijestila da bi zbog povišene inflacije ove godine mogla povećati kamatne stope. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna oko 1 posto, na 100,76 bodova, blizu najviše razine u 13 mjeseci.

Pritom je tečaj eura skliznuo 0,9 posto, na 1,1470 dolara, blizu najniže razine u tri mjeseca. Američka je valuta ojačala i prema japanskoj, za 0,7 posto, pa je cijena dolara porasla na 161,30 jena, blizu najviše razine u 40 godina. Jačanje dolara uslijedilo je u srijedu, nakon poruka američke središnje banke s redovne sjednice.

Jen pod pritiskom

Zbog toga se tečaj dolara prema jenu primaknuo najvišim razinama u dvije godine. Probije li se i iznad njih, dosegnut će najviše razine u 40 godina.

I to, premda je nedavno japanska središnja banka povećala ključne kamatne stope za daljnjih 0,25 postotnih bodova, na 1 posto, najvišu razinu u 30 godina. Japanske vlasti ponovno prijete intervencijama na tržištu kako bi zauzdale pad jena. U svibnju su, procjenjuje se, na obranu valute potrošile više od 70 milijardi dolara.