Iako ljeto, kalendarski gledano, još službeno nije počelo, živa u termometru već je preskočila granicu od 30 stupnjeva u većini Europe. Zapadna Europa ovih se dana suočava i s temperaturama koje će premašiti 40 stupnjeva Celzijevih.

I dok će većina građana reći da su jedva dočekali ljeto i maštati o godišnjim odmorima na obali Sredozemnog i Jadranskog mora, ekstremne vrućine kakve se sve češće događaju posljednjih godina, ostavljaju svoj trag i na europskim gospodarstvima.

Prema procjeni Allianz Tradea, najizloženija gospodarstva su ona Francuske, Španjolske i Italije. Ekstremne vrućine u nekim bi zemljama mogle smanjiti proizvodnju za čak sedam posto do 2030.godine.

Tako bi ekstremne vrućine mogle postati glavna kočnica rasta u najvećim europskim gospodarstvima.

Analize pokazuju da bi do 2030. godine kumulativni gubici BDP-a mogli doseći pet do sedam posto u zemljama koje su najviše izložene porastu temperatura. Francuska je na vrhu europske ljestvice s potencijalnim gubicima od 209 milijardi eura u sljedećih pet godina.

Italija je drugo najizloženije europsko gospodarstvo, s predviđenim gubicima od 128 milijardi eura, a slijede Njemačka sa 114 milijardi eura i Španjolska sa 104 milijarde eura. Za usporedbu, kumulativni gubici u Japanu mogli bi doseći 308 milijardi eura.

Allianzovi istraživači svoje su procjene temeljili na scenariju da će europske zemlje imati stala porast ekstremnih vrućina do kraja desetljeća, što će kulminirati uvjetima sličnima onima u njihovoj najtoplijoj godini u povijesti mjerenja.

Rezultati analize odražavaju zabrinutost koju je izrazila i Europska središnja banka (ECB). Glavni ekonomist ECB-a, Philip R. Lane nedavno je rekao kako 'globalno zatopljenje i porast ekstremnih vremenskih događanja uzrokuju značajnu ekonomsku štetu'. Dodao je kako nedavna istraživanja sugeriraju da bi globalni BDP po glavi stanovnika danas bio viši za 20 posto da nije bilo zagrijavanja u drugoj polovici 20. stoljeća.

Što je temperatura veća, produktivnost je manja

Prema Allianz Tradeu, kada temperature prijeđu 30°C, produktivnost rada pada za oko tri posto za svaki dodatni stupanj, dok potražnja za energijom raste za otprilike 1,2 posto po stupnju jer se kućanstva i poduzeća sve više oslanjaju na hlađenje.

Izvješće pripisuje gubitke produktivnosti fizičkom naprezanju, kognitivnom oštećenju i lošijem snu uzrokovanom ekstremnom vrućinom, a to posebno osjećaju građevinski radnici, zaposlenici u tvornicama, dostavljači i poljoprivredni radnici.

Globalno se predviđa da će udio izgubljenih radnih sati zbog toplinskog stresa porasti s 1,4 posto u 1995. na 2,2 posto do 2030., s puno većim gubicima u Južnoj Aziji (5,3 posto) i Zapadnoj Africi (4,8 posto).

Sve je veći pritisak i na energetske sustave. Čim temperatura prijeđe 30 stupnjeva, potražnja za električnom energijom naglo raste. Ranjiva je i prometna infrastruktura, pogotovo željeznička, što dovodi do poremećaja u prometu i dodatnih troškova popravka.

Nije u pitanju samo produktivnost

Izvješće upozorava da ekstremne vrućine imaju utjecaj koji je puno veći od smanjene produktivnosti.

Očekuje se da će ulaganja pretrpjeti veći udarac od potrošnje, s padom investicija u fiksni kapital u prosjeku za osam posto u pogođenim zemljama. Kako vrućina smanjuje očekivani povrat ulaganja, poduzeća smanjuju potrošnju, slabeći buduće proizvodne kapacitete i stvarajući samopojačavajuću prepreku rastu.

Allianz Trade također očekuje da će šokovi povezani s toplinom generirati stagflacijske pritiske, s inflacijom koja raste uz nezaposlenost. To bi moglo suočiti središnje banke s teškim kompromisima, posebno u eurozoni, gdje jedinstvena monetarna politika mora služiti gospodarstvima s vrlo različitim razinama izloženosti klimatskim promjenama.

Niži gospodarski učinak smanjuje porezne prihode, dok se vlade suočavaju s većom potrošnjom na naknade povezane s inflacijom, zdravstvenu skrb i hitne popravke infrastrukture. Godišnji gubici poreznih prihoda mogli bi doseći 1,8 posto u Francuskoj, 1,3 posto u Italiji i Španjolskoj te 0,7 posto u Njemačkoj. Predviđa se da će se fiskalni saldo pogoršati u prosjeku za oko 0,5 posto BDP-a godišnje.

Je li Europa spremna za još jedno vruće ljeto?

Nijedno veliko europsko gospodarstvo nije u potpunosti spremno za ekonomske posljedice ekstremnih vrućina, upozorava Allianz Trade.

Zemlje su do sad povukle različite poteze kako bi se pripremile na vrućine. Španjolska je napravila iskorak u zaštiti radnika, a Francuska u standardima za toplinski otporne zgrade. Ali, upozorava izvješće, ni jedna zemlja ne kombinira sveobuhvatnu zaštitu radnika, zgrada, javnih financija i ranjivih kućanstava.

Većina europskih zemalja ima strategije prilagodbe, ali malo ih je odvojilo dugoročna sredstva za njihovu podršku. Umjesto toga, vlade se često oslanjaju na hitne izdatke nakon što se pojave toplinski valovi, naglašavaju iz Allianz Tradea.