U brojnim osvrtima ekonomskih stručnjaka na prijedlog državnog proračuna izostao je komentar guvernera Željka Rohatinskog. Premda iz HNB-a to nisu željeli potvrditi, navodno guverner Rohatinski nije htio komentirati proračun jer ga do jučer nije vidio. Činjenica da guverner HNB-a nije upoznat s ključnim dokumentom koji određuje fiskalnu politiku zemlje sama po sebi je skandalozna jer svjedoči o tome da je komunikacija između Vlade i središnje banke potpuno prekinuta
Simptomatično je da ni ostali čelnici HNB-a nisu željeli komentirati prijedlog proračuna. Na naš upit, iz HNB-a nam je rečeno da vodeći ljudi središnje banke podržavaju stavove guvernera Rohatinskog o fiskalnoj politici izrečene na konferenciji Zagrebačke burze te da ne žele komentirati prijedlog proračuna.
U državi koja se nalazi u dubokoj krizi i traži načine kako da se pomakne s mrtve točke bilo bi razumno očekivati da postoji uska suradnja između vlade i središnje banke, kako bi se što bolje uskladila fiskalna i monetarna politika i donijele optimalne odluke o razini proračunske potrošnje i upravljanju javnim dugom.
Međutim, nakon što je guverner Rohatinski u nekoliko navrata oštro kritizirao vladinu ekonomsku politiku, izgleda da je komunikacija između Vlade i HNB-a zahladila do te mjere da je Ministarstvo financija izradilo proračun bez ikakvih konzultacija sa središnjom bankom.
Podsjetimo, Rohatinski je, razočaran ekonomskom politikom Vlade, izrazio žaljenje što MMF nije pozvan u pomoć prije dvije godine. Guverner je poručio da zadržavanje visokog duga i tekućeg deficita ne samo da bitno umanjuje razvojne šanse u srednjem i dugom, nego dovodi u pitanje i kredibilitet monetarne politike u smislu njezine sposobnosti da u takvim uvjetima održava nisku inflaciju. Time je Rohatinski jasno dao do znanja da je stabilan tečaj neodrživ ako ne dođe do smanjenja proračunske potrošnje.
Sudeći po Šukerovom nacrtu proračuna, Vlada nije imala previše sluha na guvernerove apele. Proračunska potrošnja ostala je na istoj razini, a planirani deficit je povećan sa 4,2 na 4,3 posto BDP-a. Sada je samo pitanje koliko vremena nam je ostalo do 'udaranja glavom u zid'.
Prekid komunikacije između Vlade i HNB-a mogao bi imati negativan odjek i u međunarodnim financijskim krugovima. Tim više što je i misija MMF-a u zaključnoj izjavi nakon prošlotjednog posjeta Hrvatskoj naglasila da se stabilni tečaj može održati samo putem unutarnje prilagodbe, navodeći da to podrazumijeva održavanje inflacije i/ili rasta plaća u odnosu na produktivnost na razini nižoj od one u trgovinskim partnerima tijekom dužeg razdoblja.
Drugim riječima, MMF smatra da bez uske suradnje fiskalne i monetarne politike nije moguća prilagodba cijena i troškova i u konačnici održavanje stabilnosti tečaja.
