Vlasnici nekretnina koje godinama stoje prazne imaju još kratko vrijeme da ih uključe u Program priuštivog najma. Procjenjuje se da je takvih kuća i stanova u Hrvatskoj oko 600 tisuća, dok istodobno nedostaje približno 230 tisuća stambenih jedinica
Ideja mjere je jednostavna: vlasnici aktiviraju prazne nekretnine, najmoprimci plaćaju priuštivu najamninu, a država nadoknađuje razliku do tržišne cijene. Dio stanova u program uključuju i Državne nekretnine.
U jednoj zgradi na istoku Zagreba već je spreman primjer takvog stana. Riječ je o 50 četvornih metara u vlasništvu Državnih nekretnina, obnovljenom prostoru u kojem je od opreme zasad uređena samo kupaonica, navodi HRT.
‘Trenutačno imamo tristotinjak stanova koji su u postupcima za uređenje i isto tako mogu reći da je tu 20-ak gradova’, rekla je Željka Franić, glasnogovornica Državnih nekretnina.
Interes je velik
Prva faza programa bliži se kraju. Vlasnici se mogu javiti APN-u i nekretninu dati na korištenje na razdoblje od tri do deset godina. Interes je velik, telefoni u APN-u stalno zvone.
‘Kažu nam kakve nekretnine imaju, koliko bi mogli dobiti pa im mi pomognemo u računanjima i svemu onom što ih zanima. Primjerice, u kakvom stanju mora biti nekretnina, je li u redu, ako je ja trenutačno renoviram, a bit će gotova možda za mjesec dana’, govori Jelena Bokun, savjetnica za odnose s javnošću APN-a.
Primjer iz Zagreba pokazuje računicu: da je stan na Peščenici u privatnom vlasništvu, vlasnik bi kroz deset godina od APN-a mogao dobiti 76.200 eura, a gotovo 46 tisuća isplatilo bi se odmah nakon potpisivanja ugovora.
vezane vijesti
Struka očekuje da bi mjera mogla ublažiti pritisak na tržište najma.
‘Ako se pokaže kao mjera koja je učinkovita i za vlasnike i za najmoprimce onda bi dugoročno moglo imati nekog utjecaja u smislu smanjenja potražnje, odnosno opterećenja na tržištu koje trenutačno postoji s obzirom na i dalje deficit nekretnina u ponudi’, istaknuo je Boro Vujović, vlasnik agencije za promet nekretninama.
Ključni uvjeti
Ključni uvjet za ulazak u program jest da u nekretnini posljednje dvije godine nitko nije stanovao. To se dokazuje računima HEP-a s godišnjom potrošnjom manjom od 500 kilovatsati.
Podaci HEP-a pokazuju razmjere problema: u Zagrebu je više od 66 tisuća takvih nekretnina, u Splitu deset tisuća manje, u Rijeci 42 tisuće, a u Osijeku gotovo 27 tisuća. Samo prema tom kriteriju, gotovo 191 i pol tisuća stanova trenutačno je bez stanara.
Zato APN-u stižu upiti i iz inozemstva.
‘Hrvatski državljani koji su ili nedavno ili možda prije 20-30 godina odselili negdje u Austriju, Njemačku odnosno bilo koju drugu zemlju i ovdje imaju nekretninu koju nisu iznajmljivali pa uglavnom iz praktičnih razloga’, objašnjava Bokun.
Nakon što se prikupi popis raspoloživih stanova diljem zemlje, slijedi poziv za najmoprimce. Prvi bi se u nove stanove, po znatno nižoj cijeni najma, mogli useliti već do ljeta.
