TPORTALOV VODIČ

Što su ozljede na radu i mora li vam šef platiti odštetu ako vas netko prebije na poslu

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 16.09.2019 19:51
  • Objavljeno 16.09.2019 u 19:51
tportal

Izvor: Alamy / Autor: N. N./Alamy

Statistike pokazuju da se u Hrvatskoj iz godine u godinu povećava broj ozljeda na radu. Uvijek kada se dogodi takav slučaj potrebno je ispitati sve okolnosti kako bi se utvrdila prava ozlijeđenog. Riječ je o osjetljivom postupku u kojem treba paziti na svaki korak. U kratkom vodiču donosimo sve što trebate znati o ozljedama na radu i pravima koja vam pripadaju u slučaju nesretnog događaja

Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), a prijavu ozljede dužan je podnijeti poslodavac, odnosno organizator određenih poslova ili aktivnosti. Ako on to ne učini iz nekog razloga, postupak može pokrenuti doktor opće medicine na osnovi dobivenih podataka ili sama ozlijeđena osoba, odnosno član obitelji u slučaju smrti.

Prijava o ozljedi na radu podnosi se HZZO-u u roku od osam dana od nastanka ozljede na obrascu 'Prijava o ozljedi na radu'. Uz prijavu, obvezno se prilaže medicinska i druga dokumentacija, kojom se može dokazati da su nastanak ozljede i mjesto nastanka ozljede uzročno-posljedično vezani uz obvezu i proces rada.

Ozljedom na radu smatraju se različite vrste ozljeda ili bolesti do kojih je došlo uslijed nesretnog slučaja ili više sile na radnom mjestu ili na službenom putu, odnosno redovitom putu od stana do radnog mjesta i obratno.

Međutim, treba znati da se svaka ozljeda (bolest) do koje je došlo u radnom okruženje ne tretira automatski kao ozljeda na radu. Prema zakonu, ozljeda na radu neće se priznati ako je do nje došlo uslijed nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja (npr. tučnjava na radnom mjestu ili u vremenu dnevnog odmora, namjerno nanošenje povrede sebi ili drugome, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola ili opojnih droga i sl.).

Također, u ozljede na radu ne ulaze one do kojih dođe uslijed aktivnosti koje se ne mogu dovesti u kontekst radno-pravne aktivnosti (npr. fizička aktivnost koja nije u vezi s radnim odnosom, namjerno nanošenje ozljede od strane druge osobe i sl.) ili pak zdravstveni problemi nastali uslijed nekih kroničnih bolesti ili urođenih (stečenih) predispozicija zdravstvenog stanja.

  • +3

U građevinarstvu ima najviše smrtnih slučajeva kao posljedica ozljeđivanja na radu

Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

Dakle, u postupku koji provodi povjerenstvo HZZO-a najprije se treba utvrditi jesu li ispunjeni zakonski uvjeti da bi se priznala ozljeda na radu te ostvarila propisana prava.

Iako su odredbe zakona i pravilnika u načelu jasne u praksi, često postoje granične situacije. Primjerice, osoba na poslu doživi srčani udar i premine, a HZZO to ne prizna kao ozljedu na radu, uz obrazloženje da je preminuli imao stečene predispozicije zdravstvenog stanja za srčani udar koji je mogao uslijediti bilo gdje i u bilo koje vrijeme.

Kako bi se otklonile sve dileme, medicinski tim HZZO-a dužan je provesti medicinsko vještačenje, a po potrebi zatražiti i stručno mišljenje nadležnog doktora specijalista medicine rada, kao i Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.

Krajem travnja u kninskoj tvornici Tvik u nesreći su poginula dva radnika

Krajem travnja u kninskoj tvornici Tvik u nesreći su poginula dva radnika

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Ako povjerenstvo HZZO-a prizna ozljedu na radu, možete ostvariti različita materijalna prava u ovisnosti o težini i prirodi ozljede (privremena ili trajna nesposobnost za rad). Osnovno pravo u slučaju privremene nesposobnosti za rad je naknada plaće, i to u iznosu 100 posto od osnovice za naknadu plaće. Treba naglasiti da, za razliku od klasičnog bolovanja kod kojeg maksimalna naknada može iznositi 4257 kuna, u slučaju ozljede na radu nema nikakvog limita.

Naknada se isplaćuje do oporavka ili dosezanja granice razdoblja od 18 mjeseci neprekidno, ovisno o tome što nastupi ranije. Nakon tog razdoblja smanjuje se na pola. Uz naknadu plaće imate pravo na naknadu troškova prijevoza u vezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu.

Što se tiče radnog statusa, u slučaju nesposobnosti za rad zbog ozljede na radu poslodavac vam ne smije otkazati ugovor o radu za vrijeme rehabilitacije osim ako niste bili zaposleni na određeno vrijeme pa je sam ugovor istekao. Nakon rehabilitacije imate pravo vratiti se na svoj posao, odnosno na drugi odgovarajući posao, ako dotadašnji više ne možete obavljati. Ako poslodavac dokaže da nakon završene rehabilitacije ne postoje uvjeti da vas vrati na posao, mora vam isplatiti dvostruku otpremninu.

U ozljede na radu ulaze i one koje nastanu kao posljedica prometnih nesreća na putu do radnog mjesta i natrag

U ozljede na radu ulaze i one koje nastanu kao posljedica prometnih nesreća na putu do radnog mjesta i natrag

Izvor: Cropix / Autor: Zeljko Hajdinjak / CROPIX

Ako ozljeda na radu uzrokuje trajne posljedice na radnu sposobnost, ostvarujete odgovarajuća prava u sustavu mirovinskog osiguranja (HZMO). U slučaju potpune nesposobnosti za rad možete ostvariti pravo na invalidsku mirovinu po povoljnijim financijskim uvjetima nego kada je invalidnost nastala u drugim okolnostima.

Ako ozljeda na radu prouzroči smanjenu radnu sposobnost, imate pravo na profesionalnu rehabilitaciju te određene pogodnosti pri novom zapošljavanju (zapošljavanje u zaštitnim radionicama, povoljnije uvjete samozapošljavanja i sl.).

Na temelju priznate ozljede na radu, ovisno o težini posljedica, u sustavu mirovinskog osiguranja možete ostvariti i pravo na financijsku nadoknadu zbog tjelesnog oštećenja (invalidnina).

U slučaju smrti obitelj ima pravo na trajnu naknadu (obiteljska mirovina) i pokriće pogrebnih troškova na račun HZZO-a.

Uz naknade koje vam zakonski pripadaju od HZZO-a i HZMO-a, imate pravo na odštetu od poslodavca ako se utvrdi propust u zaštiti na radu (odgovornost poslodavca). Odštetu možete dobiti od osiguravajuće kuće ukoliko vas je poslodavac osigurao. Pritom treba voditi računa o tome da poslodavci obično ugovaraju police s uskim pokrićem (za slučaj smrti ili trajnog tjelesnog oštećenja), što znači da možete ostvariti premiju samo ako nastane invalidnost (u nekom postotku), a ne i na temelju same činjenice postojanja ozljeda.

Ako ne postoji polica osiguranja ili na temelju postojeće police ne možete ostvariti odštetu, ostaje vam mogućnost tužbe kod nadležnog suda. Pritom trebate voditi računa o tome da je sudska praksa u određivanju odgovornosti poslodavca prilično raznolika.

Naime, česti su primjeri da sud odbije zahtjev ozlijeđenog radnika (tužitelja) uz obrazloženje da je sam pridonio nastanku štetnog događaja ili pak ocijeni da je djelomično pridonio nastanku štete. U takvim slučajevima može se dogoditi da tužitelj izgubi pravo na odštetu i još k tome mora platiti sudske troškove.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!