Ministarstvo državne imovine na čijem će čelu biti HDZ-ov ekonomist Goran Marić moglo bi biti jedno od većih unutar državne uprave. Ovisno o tome koje će sve urede i agencije progutati, moglo bi imati i više od 400 zaposlenih što je u rangu Ministarstva financija u čijem užem dijelu (bez Porezne uprave, Carine i Financijske policije) radi oko 450 djelatnika
Mladen Pejnović, bivši predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), kamena temeljca novog ministarstva, očekuje kako će se pod jednim krovom ujediniti sva tijela koja brinu od državnoj imovini.
Hoće li i APN ući u novo ministarstvo?
'Uz DUUDI tu je i Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) te trgovačko društvo Državne nekretnine. Vjerojatno će ući i Državni ured za stambeno zbrinjavanje u kojem radi više od 150 ljudi, a možda i Agencija za pravni promet i posredovanje nekretnina (APN). U svakom slučaju novo ministarstvo će imati više od 400 zaposlenika', rekao je za tportal Pejnović.
Je li njegova procjena točna, znat će se idući tjedan. Iz HDZ-a su dolazile kontradiktorne informacije. Jedne govore o širem okupljanju svih institucija vezanih za državnu imovinu, a druge samo o transformaciji DUUDI-ja u ministarstvo.
Premijer Andrej Plenković tako je u ponedjeljak izjavio kako nema govora o stvaranju megaministarstva.
'Kakvo megaministarstvo? Državni ured za upravljanje državnom imovinom ima 130 ljudi pa umjesto da imamo na čelu tog tijela državnog tajnika, sad ćemo imati ministra, političara s vrlo velikim iskustvom koji će kvalitetno pomoći radu Vlade, nastaviti ono dobro što je bilo napravljeno u radu prethodne Vlade i pokušati pridonijeti kvalitetnoj koordinaciji te teme između središnje državne razine i lokalnih razina gdje smo identificirali problem, i to svi koji se time bave jako dobro znaju', rekao je Plenković u intervjuu za Novu TV.
Imovina u rukama države vrijedna je 160 milijardi kuna
Iz svog iskustva vođenja DUUDI-ja Pejnović smatra kako je dobro da se on pretvori u ministarstvo, jer će njegov čelnik imati jaču poziciju prema ostalim ministrima u vladi.
'Jedan broj ministara znao se petljati u poslove DUUDI-ja, a nisu za to bili dovoljno kompetentni. Morate se suprotstavljati, a kad niste u istom rangu, to je znatno teže', istaknuo je Pejnović.
Glavni zadatak DUUDI-ja je unapređenje kvalitete upravljanja državnom imovinom. Imovinu u rukama države Eurostat je procijenio na 160 milijardi kuna, a Hrvatska je po njezinu udjelu u BDP-u dospjela na šesto mjesto u Europskoj uniji (riječ je oko 50 posto BDP-a).
Od DUUDI-ja osnovanog krajem 2011. prije svega se očekivalo jačanje korporativnog upravljanja u državnim tvrtkama (54 firme), ubrzana privatizacija i stavljanje u funkciju neiskorištenih nekretnina.
Najmanje se napravilo kad je riječ o privatizaciji. Osim dovršetka privatizacije brodogradilišta i pronalaska strateških partnera u Croatia osiguranju i nekolicini turističkih tvrtaka, svi su ostali pokušaji propali. Na dugoj listi neuspješnih privatizacija našli su se, između ostaloga, Imunološki zavod, Jadroplov, Croatia Airlines, Petrokemija…
Privatizacija će biti najveći kamen spoticanja
Štoviše, kroz postupke predstečajnih nagodbi država je povećavala udjele u pojedinim tvrtkama, a neke je, u nedostatku strateških investitora, obilato dokapitalizirala novcem poreznih obveznika (Petrokemija, Đuro Đaković Holding).
Glavni zadatak budućeg ministara Marića, kaže Pejnović, jest izrada nove strategije upravljanja državnom imovinom.
'Sabor je postojeću strategiju donio 2014., a nova mora biti donesena početkom 2017. To je velika prilika Vladi da se uglazbi i u tišini razriješi potencijalne sukobe. Ako ne izradi novu strategiju koja će biti obavezna za svakog ministra, onda će biti problema', uvjeren je Pejnović.
Problemi na koje upozorava bivši predstojnik DUUDI-ja mogli bi se izroditi zbog različitog pogleda na ekonomiju Marića i ostalih ministara, prije svega Martine Dalić koja vodi resor gospodarstva i potpredsjednica je Vlade.
Dalić privatizaciju vidi kao bitan instrument za povećanje efikasnosti ekonomije, a Marić nije sklon prodaji državnih udjela u tvrtkama poput Podravke i Petrokemije.
