Njemačka je desetljećima gradila reputaciju ekonomske sile Europe, no danas proizvodni sektor bilježi pad kakav se ne pamti od poslijeratnog razdoblja. U kolovozu je nezaposlenost dosegnula 3,02 milijuna ljudi – najvišu razinu u proteklom desetljeću.

Predsjednik udruge proizvođača strojeva i opreme VDMA Bertram Kawlath nedavno je pred kancelarom u Berlinu otvoreno poručio: ‘Raspoloženje u našoj industriji više nije samo napeto – ono je bijesno i razočarano. Strah od reformi visi u zraku poput slona u sobi, a odugovlačenje nas skupo košta. Sve više tvrtki reže troškove, a radna mjesta nestaju.’

Slabi izgledi za oporavak

Ekonomisti ne očekuju brzi zaokret. Nakon dvije uzastopne godine kontrakcije, predviđa se da će njemačko gospodarstvo u 2026. rasti svega 1,3 posto, a u 2027. tek 1,4 posto. Strukturni problemi – visoke cijene energije, trgovinski ratovi SAD-a, rastuća konkurencija Kine i starenje populacije – i dalje su prisutni i ograničavaju potencijal oporavka, piše Politico.

Geraldine Dany-Knedlik iz Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja upozorava: ‘Njemačko gospodarstvo je i dalje na klimavim nogama. U iduće dvije godine vidjet ćemo oporavak, ali zbog trajnih slabosti taj zamah neće biti održiv.’

Povijesni paket potrošnje, ali bez jasnog plana

Merz je u ožujku progurao povijesni paket reformi, oslobodivši više od 500 milijardi eura za infrastrukturu, klimu i obranu. Time je privremeno razvodnio stroga ustavna ograničenja zaduživanja, tzv. „kočnicu duga“.

Iako taj potez kratkoročno potiče rast, ekonomisti upozoravaju da neće riješiti duboke strukturne slabosti. Studija Sveučilišta Mannheim pokazuje da svaka europska investicija u obranu u kratkom roku stvara tek pola eura dodatne ekonomske aktivnosti. U dugom roku, pak, učinci su neizvjesni. ‘Ne možemo proizvesti dovoljno tenkova da nadoknadimo sve što je otišlo krivo u industrijskom sektoru’, ističe ekonomist Tom Krebs.

Ni ulaganja u infrastrukturu nisu dovoljna – 500 milijardi eura raspoređeno na 12 godina, kako upozoravaju analitičari, neće stvoriti snažan poticaj ako se sredstva ne usmjere strateški.

AfD preuzima primat u anketama

Dok se industrija bori za opstanak, političke posljedice stižu na Merzova vrata. Podrška njegovoj vladi pala je na 26 posto, a krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) prvi je put u povijesti postala najpopularnija stranka u zemlji.

AfD neumorno napada Merza zbog zaduživanja i deindustrijalizacije. U Bundestagu je čelnica stranke Alice Weidel poručila: ‘Ući ćete u povijest kao najbankrotiraniji kancelar Savezne Republike Njemačke. Deindustrijalizacija i egzodus pogađaju sve sektore.’

„Jesen reformi“ pod znakom pitanja

Svjestan političkog i ekonomskog pritiska, Merz je najavio „jesen reformi“. Nakon što je prvu fazu mandata proveo fokusiran na vanjsku politiku i pomoć Ukrajini, sada održava sastanke s industrijskim čelnicima i ističe da je Njemačka suočena sa „strukturalnom krizom rasta“.

Ipak, konkretni potezi zasad izostaju. Najdalje što je vlada otišla jesu prijedlozi za smanjenje dugotrajnih naknada za nezaposlene i poticanje umirovljenika na rad. Najosjetljivija pitanja – reforma mirovinskog sustava i ustavnih ograničenja potrošnje – prebačena su na stručne komisije. To znači da brze i odlučne promjene nisu izgledne.

Unutar vladajuće koalicije postoje i sumnje. SPD-ova zastupnica Dagmar Schmidt otvoreno je izjavila: ‘Ne razumijem izraz jesen reformi. Još nismo ni započeli pregovore.’

Industrija traži hitnu akciju

Predsjednik Saveza obrtnika Jörg Dittrich usporedio je stanje s pacijentom na intenzivnoj njezi: ‘Naša ekonomija je u intenzivnoj skrbi i potrebna joj je hitna terapija. Moramo smanjiti birokraciju i reformirati socijalni sustav kako bismo smanjili troškove. U suprotnom gubimo konkurentnost.’

Poslodavci upozoravaju da je vrijeme za ozbiljne reforme sve kraće. Ako Njemačka brzo ne povuče poteze, prijeti joj trajni gubitak industrijskog temelja koji ju je desetljećima činio gospodarskim motorom Europe.

Slaba politička snaga, veliki izazovi

Merzova najveća prepreka jest slaba parlamentarna većina. Njegova koalicija konzervativaca i socijaldemokrata ima tek tanku prednost u Bundestagu, a politički ekstremi jačaju. Upravo zato je Merz još u ožujku požurio progurati veliki paket potrošnje dok je stari saziv parlamenta imao dvotrećinsku većinu za ustavne promjene. Danas tu većinu više nema, što mu znatno sužava manevarski prostor.

Ekonomski stručnjaci složni su da je dosadašnji učinak vlade slab. U anketi jednog vodećeg instituta, većina ekonomista ocijenila je rad Merzove koalicije „uglavnom negativnim“. ‘Potreban nam je razuman i strateški industrijski plan – a mi ga nemamo’, rezimira Tom Krebs. ‘Trenutno jednostavno nema plana.’