spor oporavak

Statistički hladan tuš: OK, plaće u Hrvatskoj rastu, no usporedba s Rumunjima, Bugarima i Mađarima ne ulijeva optimizam

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 23.09.2019 17:56
  • Objavljeno 23.09.2019 u 17:56
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Marin Tironi/PIXSELL

Oporavak gospodarstva donio nam je toliko željen rast plaća. Zabrinjava, međutim, to što je taj rast u posljednje vrijeme sve sporiji, a još manje razloga za zadovoljstvo imamo kad se usporedimo s ostalim zemljama nove Europe

Prosječna isplaćena neto plaća u Hrvatskoj u razdoblju od siječnja do srpnja ove godine iznosila je 6434 kune, što je na godišnjoj razini realno više za 2,5 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Premda su mediji puni priča o manjku radne snage i sve atraktivnijim plaćama u pojedinim zanimanjima, hladna statistika pokazuje drukčiju sliku. Već treću godinu rast plaća u Hrvatskoj postupno usporava, što je osobito vidljivo u posljednjih nekoliko mjeseci.

U rekordnoj 2017., naime, prosječna plaća realno je porasla 4,2 posto, lani je rast iznosio 2,8 posto, a u prvih sedam mjeseci ove godine usporio je na 2,5 posto. Pritom su u drugom kvartalu ove godine plaće realno stagnirale u odnosu na početak godine zbog rasta potrošačkih cijena.

U ovoj godini malo je djelatnosti u kojima su plaće značajnije rasle. Tako su u prvih sedam mjeseci realno porasle više od tri posto u samo pet od 19 gospodarskih djelatnosti. Najviše razloga za zadovoljstvo imaju zaposleni u sektoru umjetnosti, zabave i rekreacije jer u prosjeku raspolažu s 268 kuna više nego u istom razdoblju lani.

Prosječne neto plaće po djelatnostima u prvih sedam mjeseci 2019.

Prosječne neto plaće po djelatnostima u prvih sedam mjeseci 2019.

Izvor: DZS / Autor: Neven Bučević/tportal.hr

Natprosječne povišice ostvarili su i deficitarni radnici u prerađivačkoj industriji i trgovini. Među istaknutim dobitnicima našli su se i zaposlenici banaka i osiguravajućih kuća, koje ove godine bilježe rekordne profite.

S druge strane, realni pad plaća pogodio je zaposlene u građevinarstvu, rudarstvu i vađenju te poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, dok su plaće u poslovanju nekretninama ostale na nuli.

  • +3

Realne plaće u građevinarstvu pale su za 0,5 posto

Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

Usporavanje rasta plaća odraz je smanjenja potražnje za radnicima u posljednjih nekoliko mjeseci. O tome svjedoči kretanje OVI indeksa Ekonomskog instituta Zagreb, koji prati kretanje slobodnih radnih mjesta. Nakon što je u prvom tromjesečju ove godine indeks kumulativno porastao za 10,9 posto u odnosu na kraj 2018., u drugom je tromjesečju zabilježen pad od 9,9 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.

I najnoviji podaci za kolovoz pokazuju daljnji pad ponude radnih mjesta. Inače, prošlog mjeseca najveće je povećanje broja oglasa zabilježeno za zanimanja učitelja, kuhara i prodavača, dok je najveće smanjenje kod radnika u proizvodnji, skladištara i vozača.

Rast troškova rada u zemljama Europske unije

Rast troškova rada u zemljama Europske unije

Izvor: Eurostat / Autor: Neven Bučević/tportal.hr

U rastu plaća Hrvatska gubi utrku i na europskoj razini. Naime, aktualni podaci Eurostata pokazuju da troškovi rada u Hrvatskoj rastu znatno sporije nego u ostalim europskim zemljama. Razlika je posebno velika kada se uspoređujemo s tranzicijskim zemljama, u kojima primanja zaposlenih skaču po dvoznamenkastim postotnim stopama.

Prema podacima Eurostata, u drugom tromjesečju najveći rast troškova rada (12,4 posto) zabilježen je u Rumunjskoj, slijede Bugarska (+11 posto), Slovačka (+10,6 posto) i Mađarska (+10,1 posto).

S druge strane, troškovi rada u Hrvatskoj porasli su za 2,3 posto, što je niže od prosjeka Europske unije i uvjerljivo najskromnije u konkurenciji s drugim zemljama nove Europe.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!