Europska komisija uskoro predstavlja izvješće o konkurentnosti bankarskog sektora. Riječ je o dokumentu koji bi zapravo trebao trasirati reformu bankarstva, koja je planirana u prvom kvartalu sljedeće godine s ciljem uklanjanja prepreka koje bankama ograničavaju financiranje gospodarstva.

Kako se trenutno čini, riječ je o najvećem zaokretu u financijskoj politici još od 2008. godine, koji stiže u trenutku kad Europa traži dodatna ulaganja; po analizi konzultantske kuće Oliver Wyman, oko 1,4 bilijuna eura godišnje.

EK drži da bez snažnih banaka nema mogućnosti financiranja investicija. Uz to, radi se i o odgovoru na regulatorne ustupke u SAD-u, gdje su ublaženi kapitalni zahtjevi, nadzor i zapreke za bankarska spajanja i preuzimanja.

Pojednostavljivanje regulacije i administracije

Nacrt dokumenta kojeg je otkrio Financial Times, predlaže reforme prekograničnih bankarskih pravila, odredbi o kreditiranju manjih poduzeća i ograničavanje bonusa. Unatoč očekivanjima bankarske industrije, reformom vrlo vjerojatno neće biti obuhvaćeno smanjenje kapitalnih zahtjeva, jer problem europskih banaka nije manjak kapitala, već manjak veličine i nedostatak zaista jedinstvenog europskog bankarskog tržišta, što povećava troškove financiranja građana i poduzeća, ograničava prekogranično kretanje, ali i smanjuje mogućnosti financiranja europskih strateških prioriteta.

Procjene EK, ali i samih banaka, govore da bi se pojednostavljivanjem regulacije i administracije moglo tijekom sljedećih nekoliko godina osloboditi oko dva bilijuna eura dodatnog kreditnog potencijala, piše Reuters. No, za razliku od banaka, Bruxelles smatra da nije problem u profitu, već u veličini banaka.

“Veće banke općenito imaju korist od ekonomije obujma, nižih prosječnih troškova, veće diversifikacije i povećane sposobnosti ulaganja u tehnologiju i upravljanje rizicima, što im omogućuje učinkovitije poslovanje i odobravanje kredita uz povoljnije marže”, navodi Bloomberg ocjene europskih dužnosnika, potaknute time što američke banke po veličini dominiraju čak i u regiji Europe, Bliskog istoka i Afrike.

Ta je regija “važna ne samo za same banke, nego i za financijska tržišta i gospodarstvo u cjelini”, stoji u dokumentu.

Oslobađanje neiskorištenog kapitala

Iako je europsko bankarsko tržište formalno jedinstveno, banke se i dalje drže nacionalnih okvira, držeći kapital i likvidnost u svakoj državi članici u kojoj posluju, umjesto da njima upravljaju iz centrale. To smanjuje učinkovitost, povećava troškove, ali ih i odbija od mogućnosti prekograničnog spajanja. 

Europska središnja banka procjenjuje da se zbog toga u bankama nalazi oko 225 milijardi eura neiskorištenog kapitala te oko 230 do 250 milijardi eura visokokvalitetne, ali neiskorištene likvidnosti. Zbog toga EK želi omogućiti slobodnije kretanje financija unutar bankarskih grupacija te pojednostaviti pravila i smanjiti regulatorna opterećenja za manje banke. 

Ono što će građane i poduzetnike puno više zanimati su potencijalne promjene oko stambenih kredita i kredita tvrtkama bez kreditnog rejtinga, koji bi trebali dobiti puno povoljniji regulatorni tretman. Uz to, bit će pojednostavljeni kapitalni zaštitni slojeva, a međunarodna će pravila biti prilagođena manjim bankama. 

EK bi se trebala posvetiti i reformi europskog sustava osiguranja depozita te uklanjanje nacionalnih regulativa koje su strože od zajedničkih. Naravno, ostaje otvoreno pitanje hoće li se države članice odreći dijela svoje kontrole nad vlastitim bankarskim sustavima, no u cilju financijske i gospodarske stabilnosti, poruka Bruxellesa da europskim bankama treba jedinstveno tržište u pravom smislu riječi je razumljiva.