Hrvatski sabor prije nešto više od mjesec dana izglasao je novi Zakon o potrošačkim kreditima te će on na snagu stupiti 20. studenog.

Novi zakon donosi niz promjena koje će obuhvatiti ne samo kreditno poslovanje banaka, nego i građane koji će nakon tog datuma odlučiti podići kredit. Zakon objedinjuje dosadašnji Zakon o potrošačkom kreditiranju i Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju te implementira Direktivu (EU) 2023/2225, poznatu kao CCD 2.

Kako je donesen s ciljem jače zaštite građana te veće transparentnosti i odgovornijeg kreditiranja, vrijedi reći da postoje prijelazne odredbe koje se odnose i na kredite podignute prije 20. studenog, ali i da bez odgode započinje primjena zaštitnih mehanizama za dužnike koji imaju problema u njihovoj otplati.

Tako većina novih pravila stupa na snagu 20. studenog ove godine, a od 1. lipnja 2027. godine kreće primjena odredbi za vjerovnike i kreditne posrednike koji dosad nisu bili obuhvaćeni zakonima. Tu se ponajprije misli na trgovačke lance i teleoperatere koji nude kreditiranje, odnosno izravnu kupnju na rate.

Od 1. siječnja 2028. pak kreću odredbe za ugovore o potrošačkim kreditima povezane s platnim karticama i plaćanjem na rate kroz platne usluge.

Promjene bi trebale rezultirati većom kontrolom kreditiranja i nadzorom nad troškovima, zabranom pojedinih praksi u prodaji te većim pravima u prijevremenoj otplati, ali i pomoći onima koji su u financijskim problemima. Poslovni dnevnik pobrojio je najvažnije promjene.

Ništa bez pristanka potrošača

Svakako je jedna od najvažnijih promjena ta da banka, štedionica ili neki drugi vjerovnik ne smije svojevoljno i jednostrano uvesti novo ili povećati postojeće dopušteno prekoračenje. Uz to, ne smiju uvesti ni povećati prešutno prihvaćeno prekoračenje te raspoloživi iznos kredita po platnoj kartici. Sve navedeno bit će moguće napraviti isključivo uz pristanak potrošača.

Zakon prvi put regulira beskamatne i kratkoročne kredite s rokom otplate od tri mjeseca i naknadom do 3,98 eura, a regulacija zahvaća i određene oblike prekoračenja. Pritom se ukida limit od 132.722,81 eura, što znači da će se zakon primjenjivati na sve kredite, pri čemu se za one manje od 200 eura te beskamatne i kratkoročne kredite obveze oglašavanja i informiranja primjenjuju u pojednostavljenom obliku.

Govoreći o tome, oglasi za kredite morat će sadržavati upozorenje: 'Oprez! Zaduživanje nije besplatno'. Ako se u oglasu navodi bilo koji brojčani parametar kredita, morat će se prikazati i informacije poput stope EKS-a, ukupnog iznosa kredita i iznosa koji potrošač treba platiti. Pritom se zabranjuju zavaravajuće poruke, poput onih da krediti poboljšavaju financijsku situaciju, predstavljaju zamjenu za štednju, povećavaju financijska sredstva ili životni standard te da neotplaćeni kredit neće imati utjecaja na novi zahtjev za kredit.

Kupnja na rate neće prestati 20. studenog, niti se po automatizmu mijenja za potrošače, kako je ranije bilo rečeno u javnosti. Primjena odredbi od 1. siječnja 2028. godine odnosi se na određene ugovore o potrošačkom kreditu povezane s platnim karticama i plaćanjem na rate putem platnih usluga.

Vjerovnici neće smjeti odobriti kredite bez prethodnog zahtjeva i izričitog pristanka potrošača, pri čemu to nije unaprijed označeno polje ili zadana opcija, a ista stvar vrijedi za usluge povezane s kreditom.

Provjera kreditne sposobnosti

No prije sklapanja ugovora o kreditu kreditori će morati detaljno procijeniti kreditnu sposobnost temeljem relevantnih i točnih informacija o prihodima, rashodima, financijskim i ekonomskim okolnostima potrošača, a ne samo na temelju njegove kreditne povijesti. Pritom se podaci o zdravlju ili informacije s društvenih mreža ne smiju koristiti u tu svrhu.

Kredit se tako smije odobriti samo ako je vrlo velika vjerojatnost da će ga potrošač moći uredno otplaćivati. Zbog toga je zabranjeno nuditi odgodu plaćanja dulju od tri mjeseca kao razlog za uzimanje kredita.

Ako se pak pri procjeni kreditne sposobnosti koriste automatizirani sustavi obrade podataka, potrošač mora o tome biti obaviješten jer ima pravo i na ljudsku procjenu, odnosno jasno i razumljivo objašnjenje logike i rizika automatizirane obrade, mogućnost iznošenja svog mišljenja te preispitivanja procjene i odluke o odobrenju kredita.

Zabranjeno vezanje

Uz to, vjerovnici neće smjeti provoditi vezanje, odnosno inzistirati na polici osiguranja određene osiguravajuće kuće, ali mogu tražiti odgovarajuću policu osiguranja povezanu s kreditom, pri čemu moraju prijaviti policu drugog osiguravatelja ako ona pruža traženu zaštitu.

Potrošači će dobiti tri dana za izbor police osiguranja, osim u slučaju da sami zatraže ranije sklapanje police.

Pritom osiguravajuće kuće ne smiju koristiti podatke o dijagnozama onkoloških bolesnika ako prođe 10 godina od završetka liječenja. Osobama koje su preboljele rak omogućuje se tako povoljniji položaj pri ugovaranju kreditnog osiguranja.

Uz to, zabrana prakse vezanja odnosi se na uvjetovanje banke da korisnici moraju otvoriti račun i prebaciti svoja primanja kako bi mogli dobiti kredit. No objedinjavanje usluga i dalje je dozvoljeno. To znači da banka može ponuditi paket u kojem je kredit povoljniji za potrošače koji imaju i ostale usluge u toj banci, ali takav paket mora biti zasebna opcija, a kredit mora biti dostupan i bez obveznih dodatnih proizvoda.

Ako takve pogodnosti utječu na visinu kamatne stope, potrošač mora biti obaviješten najmanje 15 dana prije prestanka te pogodnosti.

Prijevremena otplata

Potrošači imaju pravo u roku od 14 dana odustati od ugovora o kreditu bez navođenja razloga. Ako nisu primili ugovorne uvjete i sve potrebne informacije, rok se produljuje na najviše 12 mjeseci i 14 dana od sklapanja ugovora. Ako pak uopće nisu bili obaviješteni o pravu na odustanak, on nije vremenski ograničen. U slučaju stambenih kredita vjerovnici moraju ostaviti potrošačima rok od 15 dana za usporedbu ponude, procjenu njezinih učinaka i donošenje odluke.

Prilikom prijevremene otplate potrošač ima pravo na razmjerno smanjenje ukupnih troškova kredita, što kod potrošačkih kredita znači da se u izračun moraju uključiti i troškovi koji nemaju veze s trajanjem ugovora, poput naknada pri odobrenju kredita.

Pritom se naknada za prijevremenu otplatu može naplaćivati samo za razdoblje u kojem se primjenjuje fiksna kamatna stopa, pri čemu smije iznositi jedan posto prijevremeno otplaćenog iznosa ako je do dospijeća ostalo više od godinu dana ili 0,5 posto ako je do dospijeća ostalo manje od godinu dana.

Naknada se može naplatiti samo ako ukupna prijevremena otplata u godini dana prelazi 10.000 eura, i to samo na dio iznad tog iznosa, a ne smije biti viša ni od kamate koju bi potrošač platio do ugovorenog dospijeća. Naknade za prijevremenu otplatu nisu dopuštene kod stambenih kredita.

Kamatne stope

Ako se tijekom otplate potrošačkog kredita poveća kamatna stopa, potrošač ima pravo u roku od tri mjeseca od obavijesti prijevremeno otplatiti kredit bez ikakvih naknada. Pritom vjerovnik mora o promjeni kamatne stope obavijestiti potrošača najmanje 15 dana prije podizanja kamatne stope.

Uz to, vjerovnicima će biti zabranjeno tražiti naknadu za odobravanje ili obradu stambenog kredita, a neće smjeti ni uvoditi nove naknade ili povećavati postojeće nakon sklapanja ugovora. No naknade se smiju mijenjati, ali ne i uvoditi prilikom plaćanja na rate i dopuštenih prekoračenja.

Gornja granica EKS-a za potrošački kredit određena je kao stopa zakonskih zateznih kamata uvećana za dva postotna boda dok je kod stambenog potrošačkog kredita jednaka stopi zakonskih zateznih kamata.

Kod nominalne fiksne kamatne stope gornja granica vezana je uz zakonsku zateznu kamatu uvećanu za polovinu te stope, a kod promjenjivih kamata granice se određuju prema prosječnim ponderiranim kamatnim stopama koje objavljuje HNB. To pak ne znači da će nakon 20. studenog svima pasti kamatne stope.

Rješavanje problema s otplatom

Potrošači koji imaju ili bi mogli imati problema s otplatom kredita moraju biti upoznati s opcijom savjetovanja o dugu. Pritom se vjerovnici moraju potruditi oko kontakta s dužnikom i pokušati uspostaviti dogovor o naplati prije aktiviranja osiguranja ili ovrhe. Savjetovanje će bez naknade provoditi FINA, uz mogućnost sudjelovanja potrošačkih udruga.

Osim savjetovanja, vjerovnici trebaju ponuditi plan olakšavanja otplate, što uključuje produljenje roka, odgodu plaćanja, promjenu kamatne stope, refinanciranja ili drugih opcija, ovisno o individualnim okolnostima potrošača.

Kako ne bi došlo do problema u otplati, vjerovnici klijentima moraju najmanje jednom godišnje, a najkasnije do 31. ožujka, bez naknade poslati obavijest o stanju kredita za prethodnu godinu. Ako postoje sudužnici i jamci, obavijest mora stići i njima. Iznimka su jedino dopuštena i prešutna prekoračenja te plaćanje na rate i opcije povezane s platnim karticama, a u tim slučajevima moguće je čak i mjesečno izvještavanje.