DOMINO EFEKT

Spajanjem Agrokora i Mercatora nastaje duopol u Srbiji

04.03.2013 u 16:13

Bionic
Reading

Preuzme li hrvatski Agrokor slovenski Mercator, dva velika trgovačka lanca, belgijski Delhaize i Agrokor-Mercator, kontrolirala bi više od dvije trećine srpskog maloprodajnog tržišta, stoga bi država trebala potaknuti dolazak novih lanaca kako bi amortizirala učinak spomenute akvizicije, upozorava državni tajnik srpskog Ministarstva trgovine Dragovan Miličević

'Ako bi Agrokor kupio Mercator, dva velika trgovačka lanca, belgijski Delhaize i Agrokor-Mercator, imala bi u Srbiji više od dvije trećine tržišta. To, prema važećim propisima, još uvijek ne bi bilo protuzakonito, ali država bi trebala potaknuti dolazak drugih velikih lanaca kako bi unaprijedila konkurentnost tržišta', rekao je državni tajnik u srpskom ministarstvu trgovine Dragovan Miličević za srpski dnevni list Blic.

Oko 37 posto tržišta maloprodaje u Srbiji drži belgijski trgovinski lanac Delhaize koji je kupio Maksi, C-market i Pekabetu, drugi je Merkator, a treći Agrokor koji posluje kroz Idea trgovine.

'Spajanjem Merkatora i Idee dobit ćemo još jedan veliki trgovački lanac koji će imati oko 36 posto udjela na tržištu i zajedno s Delhaizeom kontrolirat će više od 70 posto tržišta maloprodaje', upozorava Milićević.

Prema važećem srpskom antimonopolskom zakonu granica granica monopola je 40-postotni udjel na tržištu. Dalhaize i Agrokor-Mercator vjerojatno će ostati ispod te granice i neće biti proglašeni monopolistima, ali spajanje hrvatskog i slovenskog trgovačkog lanca morat će odobriti i srpska agencije za tržišno natjecanje, dodao je državni tajnik.

'Okrupnjavanje trgovačkih lanaca je svjetski trend i to nijedna država na svijetu ne može zabraniti. Ali država može kroz zakonsku regulativu i definiciju monopola kontrolirati tržište kako ne bi došlo do koncentracije koja bi narušila tržišno natjecanje', tumači Miličević. Dodao je da država mora poticati dolazak novih trgovačkih lanaca kako bi razvijala konkurentnost tržišta koja se narušava okrupnjavanjem. Dolazak novih trgovačkih lanaca amortizirao bi učinke spomenute akvizicije, zaključuje srpski državni tajnik.

Tajnica Udruženja Privredne komore Srbije za trgovinu Gordana Hašimbegović izjavila je za Tanjug da je srpsko tržište još uvijek nedovoljno razvijeno te da ima na njemu ima prostora za nove igrače. Prema analizi tvrtke Jones Lang Lasalle, Srbija na 1.000 stanovnika ima 42 kvadratna metra maloprodajnog prostora, Češka 231, a Hrvatska 184 kvadratna metra. To potvrđuje da je Srbija zanimljiva za ulagače u trgovinski sektor, dodala je.

'Osim u Beogradu i ostalim većim gradovima poput Niša, Novog Sada, Kragujevca, Čačka i drugih, atraktivnost srpskog tržišta dopunjuje i mogućnost otvaranje trgovina uz međunarodni Koridor 102', zaključuje Hašimbegović.