ekonomist objasnio

'Spajanje 3. maja i Uljanika bila je kobna pogreška koju će platiti radnici, ali i država'

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 30.08.2018 21:09
  • Objavljeno 30.08.2018 u 21:09
tportal

Izvor: Cropix / Autor: Boris Kovacev / CROPIX

Brodogradilište 3. maj pripojeno je Uljaniku 28. lipnja 2013. godine, dva dana prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Takvo spajanje, nezabilježeno u povijesti brodograditeljske industrije, proglašeno je i krajem restrukturiranja hrvatske brodogradnje, što je hrvatske građane koštalo preko 30 milijardi kuna. Pet godina od pripajanja Uljanik ima sve uvjete za stečaj, a oko 4000 radnika već sedmi dan štrajka zbog neisplate plaća. U javnosti se često spominje teza da je pripajanje 3. maja potopilo Uljanik, što je i točno, no i pulsko i riječko brodogradilište imali su niz drugih problema...

Do preuzimanja 3. maja, kao što je tportal ranije pisao, Uljanik je stajao relativno dobro. Te 2013. godine Uljanik završava s dobiti od 102 milijuna kuna, prihodima nešto višim od dvije milijarde kuna i rashodima od 1,9 milijardi kuna. Na kraju godine tvrtka raspolaže i s oko 250 milijuna kuna gotova novca, što je 200 milijuna kuna više u odnosu na 2012.

Pet godina kasnije, na kraju 2017., svima je postalo jasno da se Uljanik neće moći spasiti ako u njega ne uleti vrlo bogat strateški partner. Gubitak Uljanika na kraju prošle godine iznosio je 687 milijuna kuna, a proizvodnja brodova koja je skuplja od ugovorenih cijena već je debelo kasnila. Prihodi grupe pali su na dvije milijarde kuna, a ukupni dugovi, što kratkoročni, što dugoročni, dvostruko su veći.

Kada se 3. maj pripajao Uljaniku, to se opravdalo činjenicom da riječko brodogradilište stoji loše i da će se restrukturirati unutar pulskog Uljanika, dojučerašnjeg konkurenta. Prije nego što se preuzimanje i dogodilo, Uljanik je privatiziran, a dionice su mahom pokupovali radnici (koji i danas drže 47 posto dionica) te nekoliko privatnih ulagača. Drugim riječima, država je brodogradilište gurnula u ruke radnicima i ulagačima koji nisu znali ni mogli upravljati takvim industrijskim kompleksom.

Objašnjava nam to profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i nekadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić te detaljno specificira zašto je spajanje dva kvarnerska brodogradilišta dovelo do katastrofe koja će, prema njegovu mišljenju, vjerojatno završiti stečajem.

  • +44
  • +41

Radnici Uljanika ponovno na ulicama i traže ostavku uprave

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Marusic/PIXSELL

'Cilj politike nije nikada bio restrukturirati i unaprijediti našu brodogradnju. To je bio nekorektan odnos, da ne upotrijebim neku grublju riječ. Politika se od tog problema uvijek htjela odmaknuti i rješenje je našla u privatizaciji, što se dogodilo i Uljaniku', kaže Jurčić te nastavlja:

'Uljanik je 2013. dobro stajao, pa su problem u 3. maju riješili tako da su ga gurnuli Uljaniku, a Uljanik su gurnuli radnicima. U takvoj industriji, koja je tehnološki zahtjevna i kapitalno intenzivna, radničko dioničarstvo ne može funkcionirati. To je kao da imate vojsku u kojoj postoji samo pješadija.'

  • +24
  • +21

Radnici Uljanika i 3. maja na Trgu bana Jelačića uoči prosvjeda

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Veliki problemi za oba brodogradilišta počeli su još 2008., u jeku velike globalne krize, koja je srušila potražnju za svježim brodovima. 'Tada su domaće firme, država, vojska, obalna straža i trajektni prijevoznici trebali naručiti brodove u našim brodogradilištima kako bi se ta industrija sačuvala, a tako to rade zemlje s brodograđevnom tradicijom poput Ujedinjenog Kraljevstva, u kojem industriju živom drži ratna mornarica', rekao nam je Jurčić.

Posljedice prepuštanja brodogradnje samoj sebi vidljive su danas: dio krivnje snosi politika koja je godinama bježala od te industrije, a drugi dio je na leđima uprava koje se nisu drznule što javno, što tajno pritiskati Vlade i lokalnu zajednicu te upozoravati da će Uljanik, a s njim i 3. maj, neminovno propasti.

'Brodogradnja se ne spašava spašavanjem jednog brodogradilišta, spašava se cijela industrija, a mi to nikada nismo tako radili. Ne treba spašavati pojedina poduzeća, nego stvarati uvjete za normalan rad. Država je jedan od najvećih vjerovnika Uljanika i ako brodogradilište ode u stečaj, ono će se opet vratiti u ruke, tako da je ideja o 'mirnom pokopu' Uljanika predajom radnicima skoro pa zauvijek propala', zaključuje Jurčić.

Uljanik

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Marusic/PIXSELL

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!