Hrvatsko nekretninsko tržište praktički je mrtvo. Prema javno dostupnim podacima Eurostata, Hrvatska i Italija su jedine dvije zemlje članice Europske Unije u kojima su u prvom ovogodišnjem kvartalu cijene nekretnina pale. No, u pojedinim dijelovima zemlje situacija nije tako crna – na obali i u Zagrebu cijene životnog i poslovnog prostora rastu
S tim fenomenom zabavio se i slovenski dnevnik Finance koji piše kako su unatoč rastu cijena nekretnina u Zagrebu, stanovi u hrvatskom glavnom gradu upola jeftiniji nego u Ljubljani.
Cijene stambenih nekretnina u Europskoj uniji i eurozoni u prvom su ovogodišnjem kvartalu porasle u usporedbi s istim razdobljem prošle godine porasle oko 4,5 posto, dok je najveći pad cijena među zemljama članicama EU-a zabilježen je u Hrvatskoj, gdje su cijene u prvom kvartalu 2017. na godišnjoj razini smanjene za 0,4 posto. Pad cijena na godišnjoj razini zabilježila je još samo Italija, gdje su cijene skliznule 0,1 posto.
vezane vijesti
Istovremeno, nekretnine u Zagrebu te na Jadranu poskupjele su oko pola posto. U Ljubljani u istom periodu, nekretnine su poskupjele za deset posto.
Prema podacima nekretninske agencije Opereta, prosječan kvadrat prosječnog stana u Ljubljani u ovom trenutku košta oko 2180 eura, dok je prosječna cijena u Zagrebu 1400 eura.
Finance podsjećaju kako su cijene nekretnina u Hrvatskoj tijekom gospodarske krize zaronile oko 30 posto. Boro Vujović, direktor Operete rekao za slovenski list kako se prema njegu mišljenju cijene stabiliziraju.
'Posebno je živahno na obali, a najviše kupaca dolazi iz Slovenije i Austrije. Posljednje vrijeme vidimo sve više Čeha, Nijemaca i Slovaka', rekao je Vujović i pojasnio kako Slovenci najviše kupuju u Istri i na obližnjim otocima.
Slovencima je na obali draga i Opatija, gdje se kvadrat kupuje za 2885 eura, Umag s 1954 eura i Poreč s 1724 eura. Daleko najskuplji je Dubrovnik s cijenom kvadratnog metra od 3875 eura.
Cijene nekretnina na slovenskoj obali slične su cijenama u Istri. Najskuplji je Portorož (2380 eura), a slijede Piran (2250 eura) i Ankaran s 2050 eura za kvadrat.
U Financama podsjećaju kako od 1. siječnja iduće godine u Hrvatskoj kreće naplata poreza na nekretnine oko kojeg još uvijek ima puno nejasnoća.
Kao što je od ranije poznato, od iduće godine nastupa jednostavni porez koji će zamijeniti postojeću komunalnu naknadu, spomeničku rentu i porez na kuće za odmor. U drugoj fazi, početkom 2020., uvodi se puni porez zasnovan na procjeni vrijednosti nekretnina.
