PORUKA KUKURIKAVCIMA

'Samo nasiljem mogu nam uzeti naša prava i plaće!'

  • Autor: L. Filipović
  • Zadnja izmjena 13.12.2011 09:07
  • Objavljeno 13.12.2011 u 07:00
vilim ribić, zoran milanović

vilim ribić, zoran milanović

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell

Kad se govori o neophodnom rezanju proračunskih rashoda, tad se obično prst upire, uz mirovine i subvencije, u javni sektor. Kreditne agencije tu od nove vlasti očekuju oštre mjere, a hoće li one proći bez većih društvenih potresa, prije svega će ovisiti o raspoloženju sindikata. Ono u ovom trenutku, blago rečeno, i nije ohrabrujuće

Kukuriku koalicija dosad je slala umirujuće predizborne poruke da neće biti rezanja plaća u javnom sektoru. Plan im je smanjiti masu novca za plaće, putem racionalizacija i, u krajnjem slučaju, otpuštanjima.

Tek nakon toga, ovisno o stanju javnih financija u koje još uvijek nemaju nikakav uvid, mogli bi, oprezno najavljuju, dirati u pojedinačne plaće.

Prava iz kolektivnih ugovora - regres, božićnice, dar za djecu i drugo - namjeravaju poštovati dok oni ne isteknu, a onda bi u pregovorima sa sindikatima raspravljali o novima, čiji će sadržaj ovisiti o stanju o državnom proračunu.

SDP nas je jednom prešao, više neće

'Radno zakonodavstvo je rigidno', tvrdnja je koja se često može čuti od domaćih poslodavaca. Na to upozoravaju i bonitetne agencije kad govore što Hrvatska treba napraviti da bi privukla strane investicije. Najčešće se traži fleksibilizacija otpuštanja radnika.

Sindikalisti su tu jedinstveni i odbacuju mogućnost bilo kakve izmjene Zakona o radu koje bi olakšale otpuštanja. 'Tu nećemo ni za milimetar popustiti. Svaki pošteni poslodavac može i sad legalno otpustiti radnike poštujući sva njegova prava. Oni koji traže izmjenu ZOR-a u tom dijelu su lovci u mutnome i manipulatori', kaže Mladen Novosel, predsjednik najveće sindikalne središnjice SSSH-a.

Upozorava kako je SDP već jednom 2003. mijenjao ZOR (smanjene otpremnine, kraći otkazni rokovi i dr.), što nije donijelo ništa dobroga.

Temeljni kolektivni ugovor za zaposlene u javnim službama istječe tek za dvije godine, u listopadu 2013, a za državne službenike u srpnju iduće godine.

Pojedini ekonomisti, među njima i Željko Lovrinčević koji bi trebao znati kakvo je stanje u državnim financijama jer je već godinama Vladin savjetnik, upozoravaju da je takvo otezanje s rezanjem plaća i prava u javnom sektoru izuzetno opasno, jer nas u 2012. čeka produbljivanje recesije

Savjetuju brzu reakciju, otpuštanje viška zaposlenika (Lovrinčević govori o 20.000 do 25.000 ljudi) i ukidanje prava poput božićnice i uskrsnice. Sve to uz zamrzavanje mirovina i smanjivanje socijalnih davanja kako bi se proračunski rashodi smanjili za oko sedam milijardi kuna.

Plan Kukuriku koalicije je smanjiti rashodovnu stranu za dvije do tri i pol milijarde kuna jer oni polaze od pretpostavke da će iduće godine imati rast BDP-a koji će povećati proračunske prihode za dvije i pol do tri milijarde kuna.

Ako njihove projekcije podbace, što je vrlo izgledno jer bankarski analitičari najavljuju za 2012. pad BDP-a od čak dva posto, Kukurikavci će biti prinuđeni jače nagaziti javni i državni sektor. Negdje sredinom iduće godine mogli bi ući u izravni sukob sa sindikatima ako ovi u pregovorima ne pristanu na smanjivanje svojih prava.

Tad bi im jedino preostalo da idu na izmjene Zakona o radu kako bi ukinuli kolektivne ugovore, što je HDZ-ova vlada bezuspješno pokušala napraviti u proljeće prošle godine. Ako do toga dođe, za očekivati je da bi se sindikatima javnih službi pridružile i sindikalne organizacije iz realnog sektora.

Kad se sad priupita sindikalne čelnike bi li oni pristali na izmjene kolektivnih ugovora, njihov odgovor je da za to nema potrebe i da su zaposleni u javnim službama već dovoljno podmetnuli leđa u borbi protiv recesije.

'Smatram da nema razloga da se mijenjaju temeljni i granski kolektivni ugovori. Krizno vrijeme je, ali još uvijek nije izvanredna situacija. Neke stvari moraju imati svoj red. Mi smo ionako potplaćeni', kaže Zvonimir Laktašić, čelnik Sindikata hrvatskih učitelja koji ima gotovo 30.000 članova.

Još oštriji stav prema mogućem rezanju plaća i prava te otpuštanju ima Vilim Ribić, čelnik Matice hrvatskih sindikata pod čijom kapom se nalazi devet sindikata iz javnog sektora. Podsjeća kako im je u travnju 2009. osnovica za plaće smanjena za šest posto, što im još nije vraćeno, a zadnji dogovor s Vladom predviđa zamrzavanje njihovih primanja do kraja 2012. godine.

'Kojih prava bismo se mi još trebali odreći!? Što bi nam još trebali uzeti!? Kod nas nema viškova ni kad se gleda masa novaca za plaće, ni s obzirom na broj zaposlenih. Pravi problem su državna poduzeća i lokalna uprava. Neka se nitko ne usudi dirati nastavnike i medicinsko osoblje, naša prava mogu nam uzeti samo nasiljem!', jasno poručuje Ribić, dodajući da su boljke javnog sektora neefikasnost i neučinkovitost, i tu treba raditi reforme.

Nerazumljive su mu tvrdnje da su radnici u privatnom sektoru mnogo više osjetili krizu od javnih i državnih službi. Za njega je to normalno jer je takva logika tržišnog gospodarstva. Zapošljavanjem u privatnim tvrtkama njihovi djelatnici su pristali na veći rizik, ali zbog toga imaju i veće plaće, objašnjava Ribić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi