U 2022. godini rodni jaz u zapošljavanju u Europskoj uniji iznosio je 10,7 postotnih bodova, što je 0,2 postotna boda manje nego u 2021. godini. Rodni jaz je ukupna razlika između zaposlenih muškaraca u odnosu na žene
Mnogi su razlozi zbog kojih nastaju razlike pri zapošljavanju - od diskriminacije do nedostatka žena u upravama kompanija. Dodatno, čimbenici poput nedostatka adekvatne dječje skrbi, slabijeg poreznog tretmana i profesionalne segregacije doprinose postojanju rodno određenih jazova u zapošljavanju.
Samo u dva statistička područja Europske unije (NUTS 2) regije imaju veću zaposlenost žena nego muškaraca. To su glavni grad Letonije, Vilnius, i regija južna Finska. Na području sjeverne i istočne Finske nije bilo razlike u stopama zaposlenosti između muškaraca i žena. U svim ostalim područjima Europske unije postoji rodni jaz.
vezane vijesti
U Hrvatskoj je najmanji rodni jaz u Zagrebu, u kojem je samo 2,6 postotnih bodova više zaposlenih muškaraca nego žena. Slijedi jadranska Hrvatska s deficitom žena u radnoj snazi od 7,9 postotnih bodova, pa sjeverna Hrvatska (-13,2 posto) te panonska Hrvatska s 13,8 postotnih bodova deficita.
Godine 2019. Europska unija postavila je cilj prepoloviti rodni jaz do 2030. godine. Regije koje su u tome uspjele su u Francuskoj (14 regija), Njemačkoj (7 regija), Finskoj (svih 5 regija), Švedskoj i Portugalu (obje po četiri regije), Litvi (obje regije), kao i u Latviji i Estoniji (po jedna regija).
No u EU je još uvijek 20 regija u kojima rodni jaz pri zapošljavanju iznosi barem 20 postotnih bodova. Polovica njih bila je u Grčkoj, sedam u Italiji, a preostale tri su u Rumunjskoj.
Najviši rodni jaz u zapošljavanju zabilježen je u regiji središnja Grčka (Sterea Elláda, 31,4 postotnih bodova) i južnoj talijanskoj regiji Puglia (30,7 postotnih bodova).
