sjednica vlade

Prijedlogom rebalansa deficit proračuna opće države 4,5 posto BDP-a, procjena rasta skočila s pet na devet posto

  • Autor: N. S./Hina
  • Zadnja izmjena 28.10.2021 14:07
  • Objavljeno 28.10.2021 u 14:07
Sjednica Vlade

Sjednica Vlade

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Vlada je u četvrtak poslala u saborsku proceduru rebalans državnog proračuna za ovu godinu, kojim je proračunski deficit opće države podignut s ranije projiciranih 3,8 na 4,5 posto, uz rast prihodne strane za 3, a rashodne za 6 milijardi kuna te smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 83,1 posto BDP-a.

"Radeći završne pripreme za proračun i za rebalans, u ovom trenutku prema izračunima procjenjujemo da bi realni rast BDP-a u Hrvatskoj u 2021. čak bio nešto viši od onoga što smo komunicirali do sada, odnosno trebao bi biti 9 posto, čime smo se odmah, u munjevitom roku vratili s pada BDP-a prošle godine od 8 posto. To je jako dobro postignuće, time je premašena razina realnoga BDP-a iz 2019. godine", kazao je premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade.

Dodao je i da to govori o snazi hrvatskog gospodarstva, njegovoj žilavosti, agilnosti i sposobnosti da se brzo vrati u okvire one dinamike koju se priželjkuje.

Podsjetimo, prethodno je bila projicirana stopa rasta BDP-a za ovu godinu od 5,2 posto.

Izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2021. godinu ukupni prihodi proračuna povećavaju se za 3,3 milijarde kuna, na 153,6 milijardi kuna, a rashodi za 6 milijardi na 173,3 milijardi kuna.

Očekuje se da će državni proračun bilježiti manjak u iznosu od 19,7 milijardi kuna ili 4,7 posto BDP-a, dok će manjak opće države po metodologiji ESA 2010 biti 18,9 milijardi kuna ili 4,5 posto BDP-a.

Podsjetimo, Vlada je proračun za ovu godinu prvotno planirala uz deficit konsolidirane opće države od 11,56 milijardi kuna ili 2,9 posto BDP-a, a rebalansom proračuna u lipnju projekcija tog deficita podignuta je na 15,3 milijarde kuna odnosno na 3,8 posto BDP-a.

Temeljem takvog kretanja fiskalnog salda, očekuje se da će udio javnog duga u BDP-a u 2021. godini biti smanjen za 4,2 postotna boda u odnosu na kraj 2020. te će iznositi 83,1 posto BDP-a. Također, projicira se prosječan godišnja stopa inflacije u 2021. na 2,4 posto, uz stopu nezaposlenosti od oko 7,5 posto.

Marić: Značajna korekcija rasta BDP-a

Po riječima potpredsjednika Vlade i ministra financija Zdravka Marića, za ovu godinu planira se značajna korekcija procjene rasta s originalno planiranih 5,2 na 9 posto, pri čemu sve komponente BDP-a bilježe više procjene rasta, izuzev investicija i to u segmentu privatnih investicija izvan građevinskog sektora.

Pritom se, naglasio je Marić, planira povećanje prihoda od poreza i doprinosa za 2,2 milijarde.

To povećanje prihoda više je nego nadomješteno povećanjem rashoda, istaknuo je Marić te dodao da se najveće povećanje rashoda za 7,05 milijardi kuna, odnosi na Ministarstvo obrane, obzirom da će se do kraja godine platiti prva rata nabave višenamjenskog borbenog zrakoplova.

"Taj izdatak od 2,4 milijardi kuna u ovoj godini ne ulazi u rezultat (konačni fiskalni saldo) sukladno europskoj metodologiji, već on ulazi u onoj godini kada dolazi do isporuke aviona. Dakle, sve kategorije rashoda utječu na rezultat izuzev najveće stavke, nabave zrakoplova, koja ima efekte prije svega 2023. i 2024. godine. No, taj iznos uključen je u javni dug 2021.", pojasnio je Marić.

Znatan skok rashoda bilježit će i Ministarstvo zdravstva, za 1,6 milijardi kuna, čime će se ukupni transferi iz proračuna i HZZO-a, povećati na 9 milijardi kuna.

Veći rashodi bit će do kraja godine i Ministarstvo financija, najvećim dijelom zbog kamata i doprinosa EU proračunu, potom Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike zbog druge indeksacije mirovina, Ministarstvu poljoprivrede zbog najavljenih potpora za stočare i dr.

Svi ostali resori su manje-više ne istim razinama rashoda, kazao je Marić, dok najveće smanjenje rashoda bilježi Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, 237 milijuna kuna manje u odnosu na raniji plan, jer se neće uspjeti do kraja godine realizirati plan obnove.

Osvrnuvši se na projicirani deficit opće države od 4,5 posto BDP-a, odnosno 18,9 milijardi kuna u apsolutnom iznosu, Marić je istaknuo da nema puno zemalja koje, unatoč visokim razinama deficita, bilježe njegovo smanjenje u odnosu na 2020. Hrvatski proračunski deficit, naime, lani je iznosio 27,9 milijardi kuna ili 7,4 posto BDP-a.

Prijedlog rebalansa će odmah biti upućen u Sabor i već u srijedu bi trebao biti raspravljen u Saboru, kazao je ministar Marić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!