'Vlada je u ožujku donijela Nacionalni plan stambene politike, kojim smo predvidjeli tri prioritetna cilja – priuštivo stanovanje, održivo stanovanje i omogućavanje prostora u funkciji stanovanja. Kroz njegovu izradu, utvrdili smo da je u Hrvatskoj 600.000 praznih stambenih jedinica, dok nam za omogućavanje priuštivog stanovanja nedostaje njih 236.000. Tada smo odlučili da bi Program priuštivog najma bio najbrže rješenje za aktivaciju potrebnih stambenih jedinica', izjavio je ministar Bačić prilikom predstavljanja Programa priuštivog najma.

Program priuštivog najma usmjeren je na aktiviranje praznih stanova u državnom i privatnom vlasništvu koji bi se, uz isplatu naknade vlasnicima, davali u najam građanima koji ne mogu riješiti stambeno pitanje na tržištu.

'S jedne strane planiramo aktivirati prazne stanove fizičkih osoba, a s druge strane prazne stambene jedinice u vlasništvu Republike Hrvatske – njih je oko tisuću. U ovom trenutku smo u pripremi aktivacije oko 300 takvih stanova', rekao je ministar.

Ciljane skupine su kućanstva koja nemaju riješeno stambeno pitanje niti posjeduju vlastitu stambenu nekretninu, kućanstva s minimalnim do prosječnim prihodima, mlade osobe i obitelji s više djece, osobe s invaliditetom te osobe čija su zanimanja na popisu deficitarnih.

Program će provoditi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), dok će jedinice lokalne samouprave dostavljati APN-u podatke o potrebama na svom području i popise deficitarnih zanimanja. Na temelju toga APN će objavljivati javne pozive za vlasnike praznih stanova i zainteresirane najmoprimce u sredstvima javnog informiranja i na svojim mrežnim stranicama.

Priuštiva najamnina plaća se Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) i ne smije prelaziti 30 posto mjesečnih prihoda kućanstva, umanjeno za režijske troškove. Razliku do tržišne cijene pokriva država. Vlasnici stanova ostvaruju naknadu u visini lokalne medijalne najamnine, isplaćenu u dvije rate.

Primjerice, obitelj s ukupnim prihodima od 2000 eura za stan od 60 metara četvornih plaćala bi najam po formuli: prihodi × 0,30 − 2,50 €/m² = 600 − 150 (režije), što bi u konačnici iznosilo 450 eura mjesečno. Ako bi im prihodi rasli, rasla bi i najamnina, dok bi u slučaju smanjenja primanja obitelj imala pravo zatražiti korekciju. Razliku do iznosa koji dobiva vlasnik nadoknadio bi APN.

APN će najmanje jednom godišnje od Porezne uprave prikupiti podatke o ukupnom dohotku u prethodnoj godini za najmoprimca i sve članove uže obitelji. Ako se najmoprimcu ili njegovim članovima uže obitelji povećaju neto prihodi za više od 15 posto godišnje, najmoprimac je obvezan APN obavijestiti o novom stanju prihoda u roku od 30 dana od povećanja prihoda.

Kriteriji za bodovanje

Kriteriji za bodovanje kod prijave za najmoprimca su prihodi i broj članova uže obitelji najmoprimca, broj djece predškolske dobi i djece na redovitom školovanju, životna dob najmoprimca, stručna sprema, invaliditet najmoprimca ili člana njegove obitelji, prebivalište te potrebe za deficitarnim zanimanjima na području jedinice lokalne samouprave.

Kad je riječ o bodovanju prihoda najmoprimca, ako oni iznose od jedne do jedne i pol minimalne plaće ostvaruju maksimalni broj bodova, njih 10. Za prihode od jedne i pol do dvije minimalne plaće dobiva se 7 bodova, njih 5 ako su prihodi od dvije do tri minimalne plaće, 3 boda ako je riječ o prihodima od tri do četiri minimalne plaće, a ako su prihodi veći od 4 do 5 minimalnih plaća ostvaruje se 1 bod.

Gradacija u bodovanju odnosi se i na broj članova uže obitelji. Ako je riječ o samcu, ta osoba dobiva 1 bod, a ako ima 5 i više članova ostvaruje maksimalnih 9 bodova. Dodatna dva boda mogu se dobiti ako je najmoprimac samohrani roditelj, posvojitelj ili ako je član jednoroditeljske obitelji. Za svako dijete najmoprimcu pripadaju 3 boda.

Kad je u pitanju utvrđeni stupanj i težina invaliditeta najmoprimca ili člana njegove uže obitelji, 10 bodova dobiva se za dijete s teškoćama u razvoju, 8 bodova za stopostotni invaliditet, 6 bodova za invaliditet ili oštećenje organizma od 80 do 100 posto, a za onaj od 50 do 80 posto – 4 boda.

Dodatnih 8 bodova mogu ostvariti podnositelji zahtjeva ako su osobe bez odgovarajuće roditeljske skrbi, osobe do 30. godine života koje izlaze iz sustava socijalne i alternativne skrbi te djeca smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

Prema životnoj dobi, najveći broj bodova – njih 12 – ostvaruju najmoprimci od navršene 25. do navršene 45. godine života. Osobe od 18. do 25. godine dobivaju 8 bodova, one od 45. do 55. godine 6 bodova, a najmoprimci iznad 55. godine ostvaruju 4 boda.

Jedinice lokalne samouprave mogu odrediti dvije kategorije deficitarnih zanimanja. Za prvu kategoriju može se dobiti 8 bodova, a za drugu 6 bodova. Pola boda dobiva se i za svaku godinu prebivanja na području jedinice lokalne samouprave u kojoj žele najam, ali najviše 10 bodova ukupno.

Prednost u odnosu na ostale najmoprimce, u slučaju da imaju isti broj bodova, imaju članovi obitelji ubijenih i nestalih hrvatskih branitelja, ratni vojni invalidi, dragovoljci i branitelji.

Vlasnik nekretnine koju želi staviti u najam treba dokazati da je stan bio prazan dvije godine. Uz račune HEP-a, za dokaz će se uzimati i računi drugih operatera. Iznimke od dvogodišnjeg roka precizno će se urediti Zakonom o priuštivom stanovanju koji bi do kraja godine trebao ići u javno savjetovanje.

Naknada za najmodavce

Vlasnici nekretnina uključenih u Program priuštivog najma ostvaruju pravo na naknadu u visini lokalne medijalne najamnine. Naknada se isplaćuje u dvije rate – 60 posto odmah nakon predaje nekretnine APN-u, a preostalih 40 posto nakon isteka polovice ugovorenog razdoblja.

Primjerice, za stan od 60 četvornih metara u Zagrebu s ugovorom na pet godina, medijalna najamnina iznosi 660 eura mjesečno. To je 7.920 eura godišnje, odnosno 39.600 eura za pet godina. Prva isplata iznosila bi 23.760 eura, a druga 15.840 eura. Ako se nekretnina ne nalazi u uporabljivom stanju, vlasnik se ugovorom obvezuje dovesti je u uporabljivo stanje u roku od šest mjeseci.

APN će nekretninu iznajmiti slobodnu od osoba i stvari, iznimno sa stvarima koje služe za redovnu uporabu nekretnine, pri čemu APN ne odgovara najmoprimcu za ispravnost stvari, izuzev kuhinjskih elemenata i uređaja bijele tehnike ako se nalaze u stambenoj nekretnini koja se daje u najam.

Najmoprimac je dužan voditi brigu o stambenoj nekretnini koju koristi i provoditi tekuća održavanja, što se detaljno razrađuje u ugovoru o najmu.

Ugovor o davanju stana na uporabu sklapa APN s vlasnikom nakon odabira najmoprimca, dok se ugovor o najmu sklapa između APN-a i najmoprimca. APN pritom obavlja sve administrativne i tehničke poslove provedbe Programa te vodi bazu podataka o iskazima interesa i sklopljenim ugovorima. APN će raspisivati javne pozive i za najmoprimce i za najmodavce.

'Do kraja godine planiramo raspisati javne pozive – jedan za vlasnike čiji su stanovi prazni dulje od dvije godine, kako bi ih mogli uključiti na tržište najma, a drugi za najmoprimce koji si ne mogu osigurati priuštivo stanovanje. Na temelju liste prvenstva omogućit ćemo useljenje u te stanove', najavio je ministar Bačić.