SKUP I NEDOSTUPAN

Poduzećima sve teže do inozemnog kapitala

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 06.02.2009 12:40
  • Objavljeno 06.02.2009 u 12:40
Novac

Novac

Izvor: tportal.hr / Autor: arhiva

Ministar financija Ivan Šuker jučer je najavio da će se država u travnju zadužiti na inozemnom tržištu kako bi pokrila ovogodišnji proračunski deficit. Time će prostor za financiranje na domaćem tržištu prepustiti poduzećima, kojima je zaduživanje u inozemstvu sve nedostupnije, a time i skuplje

No, i premija prinosa na hrvatske državne obveznice u odnosu na usporedive njemačke obveznice i dalje raste, potvrđuju za www.banka.hr analitičari einvestitora. Krajem siječnja 2009. prosječni spread (razlika prinosa) na obveznice s valutnom klauzulom dospijeća 2014. iznosio je 470 baznih bodova (4,7 postotnih bodova).

Usporedbe radi, spread na slovačku euroobveznicu s dospijećem u 2014. iznosio je manje od 200 baznih bodova (2 postotna boda), turska euroobveznica s istim rokom dospijeća nudila je krajem siječnja prinos za oko 490 bb iznad prinosa na referentnu obveznicu, dok je usporediva poljska euroobveznica imala prinos oko 310 baznih bodova veći od referentne njemačke državne obveznice.

Spread na mađarsku euroobveznicu iznosio je relativno visokih 535 bb. Međutim, kod mađarskih obveznica je zabilježeno određeno sužavanje spreadova tijekom siječnja, dok su u ostalim zemljama razlike u prinosima uglavnom zabilježile rast. Ovakva kretanja posljedica su prvenstveno snažnog rasta prinosa na mađarske državne obveznice već krajem prošle godine, pa je bila i očekivana blaga korekcija prinosa na niže nakon akcije MMF-a, Svjetske banke i EU u pomoći Mađarskoj, pokazala ja analiza einvestitora.hr.

Kako raspoloženje investitora na globalnim financijskim tržištima i dalje neće biti naklonjeno zemljama naše regije, spreadovi će se zadržati na visokim razinama tijekom cijele ove godine. To znači da će zaduživanje država regije u inozemstvu, a time i hrvatske, i dalje biti skupo, a koliko, ovisit će kreditnom rejtingu, odnosno stabilnosti domaćih valuta te mogućnostima financiranja vanjskih neravnoteža.

Prinos na hrvatsku euroobveznicu s dospijećem u 2010. prema posljednjim podacima iznosi oko 7,15%, što je za oko 600 bb više u usporedbi s referentom njemačkom obveznicom. Istovremeno, država se kod domaćih banaka zadužila za 750 milijuna eura na rok od dvadeset mjeseci po kamati od 6,9%. Ako se usporede ta dva duga države s obzirom na dospjeće, onda je evidento da je zaduživanje na domaćem tržištu jeftinije, ali samo zahvaljujući središnjoj banci koja je snizila minimalna devizna potraživanja banaka s 28,5 na 25 posto.

Međutim, bez obzira na trenutnu cijenu, država bi se trebala pokušati zadužiti na stranim tržištima kapitala, zaključuju analitičari. Zaduživanje u inozemstvu središnje države omogućilo bi lakše financiranje deficita tekućih transakcija, a samim time i ublažilo pritiske na slabljenje domaće valute. Također, zaduživanjem države u inozemstvu oslobodila bi se dodatna sredstva za ostale domaće sektore, pogotovo korporativni sektor, kojima su mogućnosti za pristup inozemnim izvorima kapitala trenutno iznimno ograničeni.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi