EKONOMSKI STRUČNJAci:

'Plaće će rasti sporije od rasta troškova života, ali evo što bi bio najgori mogući scenarij...'

12.11.2022 u 13:00

Bionic
Reading

Protekla godina i ova su izgledale dobro, Vlada i Bruxelles se time hvale. Hrvatska će ove godine završiti kao pozitivnija zemlja u EU i među pet najboljih smo što se tiče stope rasta. No to nije odraz da se nešto poboljšalo u gospodarstvu, kaže Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista i bivši ministar gospodarstva, koji je gostovao emisiji Hrvatskog radija 'Intervju tjedna'

'Za iduću je godinu predviđeno je da će Hrvatska rasti jedan posto. Također je loše kako ćemo imati inflaciju preko deset posto, a u EU je struktura malo drugačija pa će inflacija biti malo niža nego u Hrvatskoj', rekao je Jurčić za HRT.

Naglašava kako je za iduću godinu teško predvidjeti kolika će biti inflacija. 'Trenutna je procjena da će iduće godine inflacija biti 6-7 posto, ali to ne znači da će se cijene vratiti na nivo cijena iz 2022. godine pa onda rasti na nivo početka 2022., nego će one u Hrvatskoj na razini povećanja od 13-14 posto još rasti 6-7 posto', istaknuo je. 'Statistike pokazuju kako su građani EU počeli manje trošiti, a to znači da osjećaju pad standarda. Možemo očekivati daljnji pad standarda, ali sve to ovisi i o politici', istaknuo je.

Dodaje kako politika odlučuje svojim mjerama. 'Kako će raspodijeliti trošak krize, kako će rasporediti teret krize na leđa građana, poduzetnika i države, sve će to utjecati na inflaciju', govori Jurčić. Dodaje kako Hrvatska ima malu proizvodnju što dodatno otežava situaciju.

Jurčić se pita zašto je potrebno potpomagati proizvođače koji su veći od same Hrvatske. 'Zamrzavanjem cijena čisti se tržište od hrvatskih proizvođača i povećava se tržište za strane dobavljače', rekao je. Na pitanje koga bi trebao u Hrvatskoj zadesiti porez na ekstra profit, Jurčić je rekao da će vjerojatno to biti kompanije koje se bave naftnim biznisom. 'Što se tiče kompanija, tu se treba ciljati na spekulacijsku dobit', rekao je Jurčić za HRT.

Upitan je li bila pogreška da se prodaje dio Ine, rekao je da je Sabor donio Zakon o privatizaciji. 'Moja je uloga bila da provedem privatizaciju po zakonu', istaknuo je. Dodaje kako je većina u Upravi i Nadzornom odboru bila hrvatska strana. Kako kaže, dogovorili su se da se treba rekonstruirati Rijeka, treba naći strategija za Sisak te da treba dignuti na veći nivo benzinske pumpe. 'Strateški partner Ini nije trebao. Njoj je trebala dobra hrvatska uprava, naglasio je.

  • +6
Rast troškova života Izvor: Profimedia / Autor: Dominika Zarzycka/NurPhoto / Shutterstock Editorial / Profimedia

'Stagnacija na ekonomskoj razini je najgori mogući scenarij'

O tzv. 'tehničkoj recesiji' i njezinu značenju za hrvatske građane u HRT-ovoj emisiji Studio 4 govorili su ekonomisti Damir Novotny i Ivan Miloloža.

'Tehnička recesija znači blagi pad ekonomske aktivnosti. Procjena je da će iduće godine njemačka ekonomija imati pad od 0,2 posto, što je blago usporavanje, ali uz visoku stopu inflacije od šest posto iduće godine, to nas vodi prema stagnaciji uz inflaciju', rekao je Novotny. Dodao je kako neće doći do snažnog pada aktivnosti, ali isto tako neće doći do pada stope inflacije, što je nešto što nije prvi put.

'To je možda i najgori scenarij. Radije bih volio vidjeti nagli pad ekonomske aktivnosti pa onda oporavak, kao što smo imali 2020. godine kada je ekonomska aktivnost u 2021. u Hrvatskoj porasla na deset posto', rekao je. Govori kako je stagnacija na ekonomskoj razini najgori mogući scenarij. To je, kako kaže, dobro za razvijene ekonomije, ali ne i za nas. 'Plaće će rasti sporije od rasta troškova života', rekao je za HRT.

Miloloža se zapitao zašto osporavamo uspjehe. 'Ova je Vlada, bez ikakvog političkog opredjeljenja, napravila velike stvari', govori. Dodaje kao je ova Vlada došla u poziciju da smo došli u Schengen i eurozonu te da će, 'koliko god se mi odupirali tome, to za građane Hrvatske biti dobro'.