POZADINSKE PRIČe

Petrokemija je najavila povlačenje dionica s burze, provjerili smo je li to najava egzodusa s tržišta kapitala

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 12.01.2022 20:53
  • Objavljeno 12.01.2022 u 20:53
Petrokemija

Petrokemija

Izvor: Pixsell / Autor: Nikola Cutuk/PIXSELL

Glavna skupština Petrokemije na sjednici koja se ima održati krajem veljače vjerojatno će izglasati prijedlog Nadzornog odbora i Uprave da se njene dionice povuku s tržišta Zagrebačke burze (ZSE). Riječ je o još jednom 'kapitalcu' koji se povlači sa ZSE-a i koji taj potez pravda visokim troškovima održavanja uvrštenja, no u pozadini se paralelno vrti priča o prodaji kutinske tvrtke kupcima iz Turske

U samoj Petrokemiji pravdaju delistiranje sa Zagrebačke burze zbog nekoliko razloga, a prvi je taj što 'društvo nema velike koristi od trgovanja na uređenom tržištu'.

'S druge strane imamo velike troškove i obveze koje moramo ispunjavati kao listana kompanija, a uslijed pandemije covida i ostalih domaćih i svjetskih trendova društvo se našlo ugroženo, zbog čega je delistiranje jedan od načina smanjivanja troškova i optimizacije poslovanja', poručuju u Petrokemiji, iz koje nisu odgovorili na pitanja što će im se promijeniti u poslovanju nakon delistiranja i koliko ih je koštalo uvrštenje.

Kao velik trošak listanje na burzi možda su prepoznali i novi potencijalni vlasnici, turska grupacija Yildirim koja je nekoliko mjeseci dubinski snimala stanje u Petrokemiji, da bi početkom ove godine dala obvezujuću ponudu za preuzimanje, o čijim se detaljima zasad ne zna puno.

Koliko točno košta imati tvrtku uvrštenu na Zagrebačku burzu, otkrili su nam u samoj burzi: godišnji trošak održavanja uvrštenja Petrokemije iznosio je 100.000 kuna jer se naknada računa prema tržišnoj kapitalizaciji koja u ovom slučaju iznosi 1,8 milijardi kuna. Same naknade kreću se od 40.000 do 100.000 kuna.

Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, za tportal kaže da postoji puno pozitivnih aspekata listanja dionica na njoj:

  • +6
  • +3

Petrokemija

Izvor: Pixsell / Autor: Nikola Cutuk/PIXSELL

'Dionica Petrokemije uvijek je bila u velikom interesu javnosti, što je trenutno vrlo izraženo jer se kompanija prema javno dostupnim informacijama nalazi u procesu prodaje. Petrokemija također ima 3000 dioničara koji uz javnost, novinare i zaposlenike i druge dionike dobivaju informacije o kompaniji upravo putem burze. Uz to treba napomenuti da je uvrštenje na burzu povezano s dva vrlo važna prava dioničara, a to je pravo na pravičnu naknadu u slučaju delistinga za dioničare koji na Glavnoj skupštini, na kojoj se odlučuje o tome, glasaju protiv takve odluke te primjena Zakona o preuzimanju, koji omogućava da svi manjinski dioničari dobiju istu cijenu za svoju dionicu po kojoj je prodao većinski vlasnik.'

Ekonomski analitičar Andrej Grubišić pojašnjava da su glavni motivi kompanija za izlazak na burzu prikupljanje svježeg kapitala, kao što je to lani napravila IT tvrtka SPAN, ili mogućnost da netko od dioničara putem burze proda svoj udio u tvrtki.

Andrej Grubišić

Andrej Grubišić

Izvor: Pixsell / Autor: Srecko Niketic/PIXSELL

'Kad nema tih motiva, pada važnost uvrštenja dionica. Isto tako, kad je vlasnička struktura relativno ili posve homogena, interesa za listanjem uglavnom nema. Burza je u tom slučaju samo još jedan trošak koji traži dodatni angažman izvještavanjem o poslovanju kada zapravo nema stakeholdera prema kojima treba komunicirati', tvrdi Grubišić i kaže da se zbog toga ne treba uopće čuditi odluci Petrokemije.

Vlasnička struktura Petrokemije prilično je čista - više od 54 posto dionica drži zajednička tvrtka INE i PPD-a Terra mineralna gnojiva, a značajnije udjele drže državni JANAF, CERP i Fond za razgradnju NE Krško.

Pitanje koje visi u zraku je hoće li ostale kompanije krenuti delistirati dionice sa ZSE-a nakon što to učini Petrokemija i hoćemo li imati burzovne egzoduse kakvi su viđani ranijih godina. Šefica Zagrebačke burze kaže da se lani delistiralo samo osam kompanija i kako očekuje obratan trend - interes za uvrštenjem na tržište.

Ivana Gažić, direktorica ZSE-a

Ivana Gažić, direktorica ZSE-a

Izvor: Pixsell / Autor: Josip Regovic/PIXSELL

'Neke su pak kompanije otišle mimo svoje volje, odnosno odlukom burze, kao što je to u slučaju Magme, koja nije ispunjavala njene uvjete nakon uvrštenja, a imamo slučajeva kada kompanija ode zbog poslovnih razloga, pa kasnije povratka na burzu, poput VIS-a i Helios Farosa. Lani je izvršteno ukupno osam kompanija. No imali smo i tri IPO-a, tri uvrštenja s osnove dokapitalizacije te uvrštenja šest obveznica svih vrsta (korporativne, državne, municipalne)', zaključuje Gažić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!