Dow Jones indeks ojačao je 0,75 posto, na 50.063 boda, dok je S&P 500 porastao 0,77 posto, na 7.501 bod, a Nasdaq 0,88 posto, na 26.635 bodova.

Novi rekordi S&P 500 i Nasdaqa ponajviše se zahvaljuju daljnjem rastu cijena dionica u tehnološkom sektoru, jer su ulagači optimistični po pitanju razvoja umjetne inteligencije.

Među najvećim je dobitnicima bila dionica Nvidije, sa skokom cijene za 4,4 posto, nakon vijesti da je Washington odobrio prodaju čipova te kompanije za razvoj umjetne inteligencije Kini.

Još je više, iznad 13 posto, skočila cijena dionice Cisca, nakon što je taj tehnološki div najavio otpuštanje gotovo 4.000 radnika i povećao procjene prihoda u ovoj godini.

Rast tehnološkog sektora

Tako je nastavljen rast tehnološkog sektora, koji već godinama po dobicima predvodi na tržištu. I dok neki analitičari smatraju da su cijene dionica u tom sektoru previsoke nakon snažnog rasta posljednjih godina, drugi drže da i dalje ima prostora za rast tog sektora.

"Svi se pitaju isto: koliko će još potrajati taj rast? Puno je ulagača koji uživaju u tom rastu, ali su istodobno i nervozni. Morate biti u tome ako želite pobijediti, a ne samo sjediti sa stane i gledati kako tržište doseže rekordne razine", kaže Robert Pavlik, portfelj menadžer u tvrtki Dakota Wealth.

U fokusu posjet Trumpa Kini

U fokusu ulagača bio je i posjet predsjednika SAD-a Donalda Trumpa Kini. Na dnevnom redu su mnoga pitanja, od trgovinskih odnosa, preko prodaje američkog oružja Tajvanu, do otvaranja Hormuškog tjesnaca.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,46 posto, na 10.372 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 1,32 posto, na 24.456 bodova, a pariški CAC 0,93 posto, na 8.082 boda.

 Azijske burze pale, splasnula euforija oko AI dionica

 Na azijskim burzama cijene dionica u petak su pale, jer je euforiju investitora oko tehnoloških dionica zasjenio nagli skok prinosa na američke obveznice na najvišu razinu u godinu dana, ojačavajući očekivanja da će Fed podići kamatne stope.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica izvan Japana spustio se u petak 1,2 posto, čime je i više nego izbrisao dobitak akumuliran tijekom tjedna. Japanski Nikkei također je pao 1,2 posto, nakon što su podaci pokazali da je inflacija mjerena veleprodajnim cijenama u toj zemlji u travnju ubrzala na 4,9 posto, što je najbrži tempo njihova rasta u tri godine, pa bi Bank of Japan mogao biti prisiljen podići kamatne stope.

Južnokorejski Kospi tijekom trgovanja je po prvi put premašio 8.000 bodova, no potom su krenule dobitonosne prodaje koje su ga spustile za tri posto. Kineski blue-chip indeksi oslabili su oko jedan posto.

Rastu cijene nafte

Cijene nafte nastavile su rasti zbog nedostatka napretka u otvaranju Hormuškog tjesnaca i nakon što je američki predsjednik Donald Trump rekao da Kina želi kupiti američku naftu. Napadi na jedan brod i otmica drugog potaknuli su zabrinutost zbog opskrbe energentima, tako da je barel nafte marke Brent u Londonu poskupio gotovo 6 posto ovoga tjedna, na 107 dolara po barelu.

Sve su oči uprte u Peking, gdje bi Trump u petak trebao završiti svoj dvodnevni državni posjet. Trumpovu pratnju čine izvršni direktor Tesle Elon Musk i Jensen Huang, izvršni direktor proizvođača čipova Nvidije. Cijena dionice Nvidije skočila je 4,4 posto na Wall Streetu nakon što je SAD odobrio prodaju H200 čipova te tvrtke kineskim tvrtkama, podigavši S&P 500 i Nasdaq na nove rekordne razine. Euforija se, međutim, nije proširila na Aziju.

"Posjet predsjednika Trumpa Kini pruža dobrodošlu pauzu od tjeskobe zbog rata s Iranom. Ali to je ono čemu se odmah vraćamo. Središnji problem je inflacija, koja zabrinjava s obzirom na rast prinosa na američke trezorske obveznice", rekao je Padhraic Garvey iz ING-a.

Slabija potražnja diže prinose po trezorcima

Rastući inflatorni rizici izazvani skokom cijena nafte opterećuju apetit ulagača za američkim trezorskim zapisima, a niz slabih dražbi ovog tjedna – koje su uključivale trogodišnje, desetogodišnje i 30-godišnje obveznice – naglasile su krhkost tržišta. Prodaja 30-godišnjih američkih zapisa u četvrtak završila je s prinosom od 5,046 posto, što je najviši prinos za to dospijeće još od kolovoza 2007. godine. U petak su ti prinosi dosegnuli 5,06 posto, što je najviše od srpnja 2025. godine.

Rastu i troškovi zaduživanja na kratki rok, pa je tako prinos na dvogodišnje američke trezorce porastao 6 baznih bodova u petak na 4,056 posto, što je najviše od svibnja 2025., dok je prinos na desetogodišnje obveznice također porastao 6 baznih bodova na 4,518 posto.

U takvim uvjetima sve su veća očekivanja da će Fed podizati kamatne stope kako bi suzbio inflaciju i smanjio troškove zaduživanja. Dolarov indeks, koji mjeri izvedbu američke valute prema šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros je ojačao 0,6 posto, na 99,04 boda. Od početka tjedna u plusu je 1,2 posto, što je najveći tjedni dobitak u zadnja dva mjeseca.

Prema euru dolar je poskupio za 0,55 posto, na 1,165 dolara za euro, a prema jenu za 0,44 posto, na 158,48 jena za dolar.