ima se, može se

Ovo su najveći dobitnici i gubitnici Marićevog proračuna za 2020.

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 31.10.2019 13:54
  • Objavljeno 31.10.2019 u 12:05
Ministar financija Zdravko Marić

Ministar financija Zdravko Marić

Izvor: Pixsell / Autor: Vjeran Zganec Rogulja

Ministar financija Zdravko Marić na današnjoj sjednici Vlade predstavio je prijedlog državnog proračuna za 2020. godinu. Proračunski prihodi tako bi iduće godine trebali porasti za 5,4 posto na 145,1 milijardu kuna, dok bi rashodi trebali rasti pet posto ili 8,3 milijarde kuna na ukupno 147,3 milijarde kuna. Sve u svemu planiran je manjak državnog proračuna 2,2 milijardi kuna uz 600 milijuna kuna manjka lokalne samouprave, no Marić kaže da kada se zbroji čitava država, uključujući Hrvatsku narodnu banku te ostala državna trgovačka društva, proračun će u 2020. biti u plusu 0,2 posto ili 629 milijuna kuna

Očekivalo se da će proračun za iduću godinu biti nešto veći, pogotovo na rashodovnoj strani, zbog nadolazećih parlamentarnih izbora te niza zahtjeva iz javnih službi koje traže veće plaće. Rashode više od osam milijardi kuna u odnosu na ovu godinu Marić planira namaknuti u prvom redu iz poreza, ponajviše PDV-a, 'stožernog prihoda države', koji je zbog pritisaka na Vladu zbog većih plaća ostao nepromijenjen na 25, umjesto da ga se smanjilo na 24 posto. Još jedna velika novost u novoj godini bit će viši iznos minimalne plaće koja će porasti sa sadašnjih 3000 na 3250 kuna neto.

Temelji za proračun, rekao je Marić su očekivanja da će bruto domaći proizvod Hrvatske iduće godine rasti 2,5 posto, da će se nezaposlenost smanjiti na 6,3 posto i da će inflacija ostati na stabilnih 1,3 do 1,4 posto. Ako se svi ti faktori poslože za očekivati je i smanjenje javnog duga na 68 posto BDP-a u idućoj godini što je vrlo važno u kontekstu uvođenja eura. Najveći motori rasta u idućoj godini su osobna potrošnja i investicije financirane EU fondovima, dok će negativan doprinos rastu davati uvoz koji i dalje raste puno brže od izvoza, zbog čega je Marić naglasio da treba raditi na smanjivanju uvozne ovisnosti naše zemlje.

Pojedinačno, Ministarstvo s najvećim proračun će u 2020., kao i u ranijim godinama, biti Ministarstvo rada i mirovinskog sustava s budžetom od 47,8 milijardi kuna. To ministarstvo koje vodi Josip Aladrović u idućoj će godini na raspolaganju imati 4,7 posto veći proračun što je oko 2,2 milijarde kuna više nego ove godine, što zbog prilagođavanja mirovina inflaciji, što zbog novih umirovljenja.

Drugo najveće ministarstvo, ono znanosti i obrazovanja dobilo je čak 7,6 posto veći proračun koji je porastao sa 17,3 na 18,6 milijardi kuna u što su uračunata i obećana povećanja plaća učiteljima u osnovnim i srednjim školama. Također, vrlo velik dio ovog proračuna odlazi na plaće zaposlenih u državnim obrazovnim ustanovama, što je i slučaj u četvrtom najvećem ministarstvu, Ministarstvu Zdravstva Milana Kujundžića čiji je proračun povećan pet posto, sa 11,8 na 12,4 milijarde kuna. Treće najveće ministarstvo je Ministarstvo financija, čiji je proračun manji za sedam posto te će iznositi 15 milijardi kuna.

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović u 2020. ulazi s dvije miljarde kuna većim proračunom

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović u 2020. ulazi s dvije miljarde kuna većim proračunom

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića jedan je od najvećih dobitnika 2020. jer mu proračun raste za deset posto, s 8,1 na 8,9 milijardi kuna, dok je jedan od najvećih gubitnika Ministarstvo poljoprivrede Marije Vučković kojoj će proračun biti smanjen za pet posto, na 7,4 milijardi kuna. Slijedi Ministarstvo demografije, koje zbog korisnika socijalnih službi ima popriličan proračun koji će iduće godine iznositi 6,4 milijarde kuna što je devet posto ili oko pola milijarde kuna više nego u 2019.

Ministarstvo unutarnjih poslova, koje vodi Davor Božinović također može računati s deset posto više novca čime će im proračun porasti s 5,3 na 5,9 milijardi kuna, dok je gledano u postotnom, relativnom rastu apsolutni pobjednik proračuna za 2020. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića čiji je proračun podebljan za 22 posto, s 3,66 na 4,5 milijarde kuna. Ministarstvo obrane Damira Krstičevića u novu godinu ulazi s 5,2 posto većim proračunom koji doseže 5,4 milijarde kuna.

Tomislav Ćorić i Gari Cappelli mogu biti sretni zbog dvoznamenkastog rasta proračuna

Tomislav Ćorić i Gari Cappelli mogu biti sretni zbog dvoznamenkastog rasta proračuna

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

Top listu deset najvećih ministarstava zatvara Ministarstvo pravosuđa Dražena Bošnjakovića s kasom od 2,8 milijardi kuna u idućoj godini što je pet posto više u odnosu na 2019. kada su raspolagali s 2,6 milijardi kuna. Slijedi ih Ministarstvo gospodarstva Darka Horvata s planiranim proračunom od 2,7 milijardi kuna što je čak 14 posto manje nego u ovoj godini kada su imali 3,2 milijarde kuna. Ministarstvo Kulture imat će pod upravom 1,4 milijarde kuna ili 13 posto više nego ove godine čime spada u grupu najvećih dobitnika, dok će s istim proračunom raspolagati i Ministarstvo branitelja Tome Medveda koji je dobio pet posto više novca nego ove godine.

Ministarstvo građevine, HNS-ov resor kojeg vodi Predrag Štromar dobilo je 11 posto veći proračun koji je s 1,23 nabujao na 1,376 milijardi kuna, dok će Ministarstvo EU fondova na raspolaganju iduće godine imati 1,3 milijarde kuna ili gotovo isti iznos koji ima i u 2019.

HNS-ovi ministri Blaženka Divjak i Predrag Štromar također su se ogrebali za više javnog novca

HNS-ovi ministri Blaženka Divjak i Predrag Štromar također su se ogrebali za više javnog novca

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

Četiri najmanja ministarstva - Ministarstvo vanjskih poslova, Uprave, Turizma i Državne imovine jedina su ministarstva s proračunima manjim od milijardu kuna. Pritom će Vanjskim poslovima iduće godine ići 943 milijuna kuna ili pet posto više, Ministarstvo uprave ide s proračunom od 607 milijuna kuna ili deset posto više, proračun ministarstva turizma veći je čak 29 posto te će dosegnuti 257 milijuna kuna, dok najmanje ministarstvo ono koje raspolaže državnom imovinom u idućoj godini čeka novo smanjenje od deset posto čime će im proračun pasti na 'samo' 72 milijuna kuna.

No, nisu samo ministarstva korisnici proračuna. Proračun Hrvatskog Sabora bit će povećan osam posto na 149 milijuna kuna, Ured predsjednice dobiva tri posto više novca, odnosno 39 milijuna kuna, dok će sama Vlada potrošiti 599 milijuna kuna, što je 42 posto ili 179 milijuna kuna više nego ove godine. Od povećanja proračuna Vlade od 179 milijuna kuna najviše će profitirati Ured za udruge kojeg vodi Helena Beus. U postocima gledano, najveći dobitnik Marićeva proračuna za 2020. je Državno izborno povjerenstvo s proračunom od 192 milijuna kuna, što je rast od 167 posto no to se opravdava pripremanjem predsjedničkih i parlamentarnih izbora.

Dokument: "Prijedlog državnog proračuna za 2020."

Od ostalih korisnika valja spomenuti i Sigurnosno obavještajnu agenciju (SOA) koju vodi Danijel Markić i čiji je proračun povećan za tri posto, na 414 milijuna kuna. Tri posto više dobit će i Vatrogasna zajednica (303 milijuna kuna),dok će proračun Državnog inspektorata porasti za 42 posto, na 327 milijuna kuna. Za 50 posto diže se i proračun Državnog zavoda za statistiku sa 129 na 199 milijuna kuna.

  • +9
  • +6

187. sjednica Vlade na kojoj je usvojen prijedlog proračuna za 2020.

Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek

Kako će država namaknuti toliki novac i tko to sve zapravo plaća. Odgovor je vrlo jednostavan - 56 milijardi kuna u proračun se slijeva od PDV-a, još 16 milijardi od posebnih poreza i trošarina, recimo onih na goriva. Devet milijardi kuna trebalo bi se naplatiti od poreza na dobit poduzeća, 25 milijardi kuna od doprinosa, 18 milijardi kuna kroz razne pomoći i EU fondove i ostalih prihoda u iznosu od 17 milijardi kuna.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!