Mostarčić je, gostujući na N1 televiziji, pojasnila dosadašnju tešku situaciju u kojoj su se nalazili hrvatski obrtnici.

'Kada obrtnik napuni 65 godina, ako se želi nastaviti baviti svojim obrtom, morao je odustati od primanja mirovine. Ako je pak odabrao mirovinu, morao je ugasiti svoj obrt, što je malo apsurdno', naglasila je Mostarčić. Istim odredbama, bilo koji drugi umirovljenik može raditi do četiri sata, te i dalje dobivati punu mirovinu.

Što se mijenja od 2026.?

Mostarčić je izjavila kako su ministarstva uvažila prijedlog HOK-a te da će obrtnici od 1. siječnja 2026. moći nastaviti s radom u svojem obrtu nakon što napune 65 godina te primati pola mirovine.

'Mi smatramo da je članak 38. Zakona o mirovinskom osiguranju vrlo jasan, to je stečeno pravo i smatramo da je netko tko je radio, odradio i dočekao staž u obrtu, da i nakon što i nastavi s radom nakon 65 godine ima pravo mirovine', rekla je Mostarčić.

'Ovo je presedan u hrvatskoj povijesti', zaključila je Mostarčić, 'da obrtnik može s 65 godina otići u mirovinu i nastaviti sa svojim obrtom, što je izuzetno važno'.

Mostarčić je naglasila kako obrtnika starijih od 65 godina trenutno ima više od 3000, a uplaćuju u mirovinski i zdravstveni sustav 16 milijuna eura godišnje, što je velik novac za nekoga tko samo želi raditi, a nema pravo koristiti svoje stečeno pravo, i zato je ovo izuzetno važna izmjena od 1. siječnja.

Novi trend prijevremenih umirovljenika

Kada gledamo našu strukturu umirovljenika, uz 1.8 milijuna osoba u radnom odnosu imamo 1.2 milijuna umirovljenika. Od tog broja, 650 tisuća koristi starosnu mirovinu, a raste broj umirovljenika koji su se odlučili na prijevremenu mirovinu - u posljednja tri mjeseca brojka je narasla za 36 tisuća osoba - ukupno 212 tisuća 'prijevremenih' umirovljenika, govori ona.

'Mirovina jednostavno ljudima nije dovoljna', komentirala je Mostarčić, dodavši da trenutno 33.000 ljudi radi uz mirovinu.

Spomenula je i napore HOK-a za izmjenama zakona koji bi omogućili obrtnicima da rade u mirovini, naglasivši da pokušaji traju od 2017. godine, te da ovakvi zahvati često obuhvaćaju više ministarstava koji moraju usuglasiti više zakonskih izmjena. Također, HOK smatra da je ostalo dovoljno prostora da se zakonski omogući i primanje pune mirovine osobama koje žele raditi u budućnosti.

Ono što predstavlja problem je činjenica da je dosadašnjom regulativom dobar dio obrtnika bio prisiljen zatvoriti obrt zbog odlaska u mirovinu, ili pribjeći drugim alternativama poput otvaranja trgovačkih društava kako bi mogli otići u mirovinu, što je puno nepovoljnije, s većim troškovima. Iako potreba za obrtima postaje sve veća, zbog nemogućnosti rada u mirovini, mnogi su se obrti ipak ugasili, tvrdi Mostarčić.

Još dobrih vijesti za umirovljenike

Mostarčić je najavila i kako je Ministarstvo prihvatilo HOK-ov dodatni prijedlog da pojedinci koji već jesu u mirovini mogu ponovno registrirati svoj obrt, zbog čega vjeruje da će se dogoditi jedan novi preokret.

Inače, broj obrta u Hrvatskoj raste, trenutno ih je preko 130 tisuća, a prepoznati su kao najpovoljniji oblik novog poslovanja. Iz HOK-a primjećuju kako sve više mladih ljudi koji su završili fakultete otvara svoje obrte iz širokog spektra, iz jako velikog krug djelatnosti: "Veseli nas što raste broj obrtničkih škola, prepoznati su naši mentori, obrtnici koji imaju majstorsko zvanje za koje su potrebne godine iskustva i položeni razni ispiti, stvaraju nove generacije koji neće samo raditi svojim rukama, nego i zapošljavati druge ljude."

Na koliko će ljudi utjecati ova odluka?

Za više o 3000 obrtnika će se to pravo aktivirati, govori Mostarčić, vjerujući da će se pojaviti i dio koji će iz mirovine htjeti registrirati svoj obrt, te i dio umirovljenika koji su imali trgovačko društvo, po sili prirode, a sada će otvoriti obrt jer je jednostavnije.

Zaključuje da iako je dobra vijest da će od 1. siječnja obrtnici moći nastaviti raditi u svojem obrtu i dobivati pola mirovine, nadaju se da će se u budućnosti i taj dio promijeniti te da će obrtnici dobivati punu mirovinu.