Cijene poljoprivrednih zemljišta u Hrvatskoj znatno su porasle protekle godine. No, stručnjaci iz sektora poljoprivrede upozoravaju kako je to još uvijek daleko od europskih cijena, ali i od mogućnosti da proizvođači zaista kapitaliziraju svoju imovinu
Već je poznato kako su cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj izrazito visoke, pogotovo za standard većine građana. Ne treba zaboraviti ni kako smo u proteklim godinama bili među europskim rekorderima po rastu cijena kuća i stanova za prodaju. No, slična se situacija događa i s poljoprivrednim zemljištima.
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako je lani, u odnosu na pretprošlu godinu, prosječna cijena jednog hektra prodane oranice porasla za čak 1492 eura te je iznosila čak 5983 eura.
Slična se stvar dogodila i s livadama, koje su u godinu dana poskupjele za 288 eura te koštaju 2913 eura po hektru, ali i pašnjacima koji su poskupjeli za 887 eura, zbog čega im je prosječna cijena po hektru lani iznosila 4040 eura.
vezane vijesti
Potražnja veća od ponude
Treba reći da su, unatoč tom značajnom rastu cijena, poljoprivredna zemljišta u Hrvatskoj i dalje među jeftinijima u Europi.
'Porast cijena je bio očekivan iz nekoliko razloga. Jedan je bazna cijena iz 2023. godine koja je bila relativno niska, a drugi je seljenje kapitala iz nepoljoprivrede u poljoprivredu. Međutim, neki podaci s terena govore da mi nemamo veliki promet zemljišta i da je u stvarnosti, posebice kod kvalitetnih površina oranica, cijena bitno viša nego što to iskazuje statistika. U Slavoniji se već danas hektar prodaje za osam do 10 tisuća eura', tvrdi za tportal Ivo Grgić, profesor s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
On tvrdi kako 'želi i očekuje' da poljoprivredna zemljišta - još poskupe. To bi, kaže, potaklo promet zemljištem, ali i njegovo korištenje. Upravo je u korištenju problem, tvrdi stručnjakinja za poljoprivredu Zvjezdana Blažić.
'Poljoprivrednicima je u interesu da svoja zemljišta povećaju, pogotovo oni koji su ozbiljni tržišni proizvođači, ali nemaju s čim. Sve što je kvalitetno i uređeno, a nađe se na tržištu, relativno se brzo proda. Kod nas postoji cijeli niz problema, vlasničkih, a dijelom se to odnosi na državno poljoprivredno zemljište. Dosta je razloga zbog čega je neuređeno to raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, što državnim, što privatnim. Što se tiče cijena, one već godinama rastu i u EU, a kod nas su niže nego u većini europskih zemalja', ustvrdila je Blažić.
Komplicirano okrupnjavanje
Dakle, slično kao i s kućama i stanovima, potražnja za kvalitetnim parcelama je puno veća od ponude. No, tu potražnju dijelom pumpaju i strani ulagači. Naime, u Hrvatskoj je do 1. srpnja 2023. bio na snazi desetogodišnji moratorij koji je onemogućavao stranim državljanima kupnju poljoprivrednog zemljišta. Toga više nema, a među ulagačima se nalaze i tvrtke u mješovitom vlasništvu.
'Tvrtke koje su osnovane u Hrvatskoj, a vlasnici su hrvatsko-inozemni, mogu se javiti kao kupci. Imamo jedan osigurač, a to je da se svaka površina veća od 10 hektara u kontinentalnom i jedan hektar u priobalnom području, ako se nudi u prodaji, prvo mora ponuditi državi, a ako ga ona ne želi po toj cijeni, tada može i stranac to kupiti', objasnio je profesor Grgić.
Osim toga, proces komasacije, odnosno okrupnjavanja poljoprivrednih zemljišta ne ide planiranim tempom. U tijeku su i izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojima bi se ovaj proces trebao olakšati.
'Sigurno je da Hrvatska neće ispuniti obećanih 18.000 hektara površina koje bi se komasirale. Tu se radi o djelomičnoj komasaciji. To je više arondacija, nego komasacija zemljišta, koja ipak predmnijeva uređenje vodnog režima, drenaže i ostalog. Došlo je do promjene zakona, jer nije dobro i dovoljno iskomuniciran projekt komasacije na terenu. Iole ozbiljan proizvođač nema ništa protiv komasacije, ako mu se to dobro pojasni. Nijedan razlog ne postoji da se komasacija ne provede. Ne zagovaram površine od 2000 hektara, ali zagovaram ekonomski zaokružene cjeline', tvrdi profesor Grgić koji je bio posebni savjetnik Ministarstva poljoprivrede upravo za komasaciju.
Utjecaj na cijene hrane
S obzirom na takav nered, gdje profesor Grgić dodaje da državne institucije ni ne znaju koliko je zemljišta u vlasništvu RH, niti tko upravlja privatnim parcelama, pitanje je hoće li poskupljenje zemlje dovesti i do poskupljenja hrane.
Ne treba zaboraviti da država troši na desetke milijuna eura kako bi podigla posrnulu poljoprivrednu proizvodnju, a uz to u prvi plan je ponovno izbila inflacija cijena hrane.
'Samo zemljište, amortizacija i ostalo čini vrlo mali udio u cijenama. One se formiraju tržišno i ponekad ulazni inputi imaju jako malo uloge u formiranju cijene. Mislim da to nije razlog zbog kojeg bi došlo do nekakvog većeg rasta cijena, a pogotovo zbog toga što velika većina proizvoda na našem tržištu dolazi iz uvoza i sukladno tome se cijene formiraju na domaćem tržištu', istaknula je Zvjezdana Blažić.
Kako bilo, oboje stručnjaka predviđaju daljnji rast cijena poljoprivrednih zemljišta, zbog rastućih potreba za proizvodnjom hrane, ali i za njenim osiguravanjem. No, on bi, suprotno uvriježenom mišljenju, mogao samo značiti unaprjeđenje proizvodnje i vrijednosti poljoprivrede u ukupnim javnim, odnosno privatnim dobrima kojima se raspolaže u Hrvatskoj. Uz to, možda postane i motiv za kvalitetnije uređenje i nadzor korištenja i vlasništva nad zemljištima.
