Nakon višemjesečnog pada, inflacija u eurozoni u svibnju je prvi put pala ispod ciljanih dva posto i iznosila 1,9 posto. No, unatoč optimističnim statistikama, građani i dalje svakodnevno osjećaju teret visokih cijena – osobito kada je riječ o prehrambenim proizvodima i uslugama.

Diskonteri najavljuju sniženja, ali cijene ostaju visoke

Veliki trgovački lanci poput Lidla i Aldija nedavno su u Njemačkoj najavili značajna sniženja cijena – Lidl je trajno snizio cijene 500 artikala, dok je Aldi najavio pad cijena za njih čak 1.000. Pridružili su im se i Edeka i REWE sa svojim diskontnim brendovima.

Unatoč tim potezima, učinak na kućne budžete potrošača zasad je minimalan. Iako ukupna inflacija opada, cijene hrane i dalje rastu po višim stopama. Prema podacima Eurostata, inflacija u kategoriji prehrambenih proizvoda iznosi više od tri posto, dok je kod voća, povrća, mesa i ribe premašila četiri posto.

U posljednjih pet godina cijene hrane porasle su za čak 30 posto. To sve više pogađa kućanstva s nižim primanjima, posebice obitelji, koje pokušavaju održati zdravu i uravnoteženu prehranu.

‘Tvrtke brzo dižu cijene, ali ih teško spuštaju’

Glavni ekonomist Europske središnje banke, Philip R. Lane, ne vidi znakove skorog poboljšanja u sektoru hrane. Krivnju pripisuje kombinaciji vremenskih nepogoda, loših žetvi i politike cijena tvrtki.

Carsten Brzeski, glavni ekonomist ING banke, za tagesschau.de objašnjava: ‘Kada cijene sirovina rastu, poduzeća ih vrlo brzo prenose na kupce. Kada ponovno padnu, teško se odlučuju na snižavanje cijena.’

Slična situacija zabilježena je i u sektoru usluga, gdje inflacija i dalje iznosi 3,2 posto – tek blagi pad u odnosu na ranijih četiri posto.

Rastu očekivanja inflacije – povjerenje u ECB pada

Iako nominalna inflacija pada, potrošači ne dijele entuzijazam. Najnovije istraživanje Europske središnje banke pokazuje da građani očekuju rast cijena od 3,1 posto u idućih godinu dana – najviše u posljednjih godinu i pol.

‘To je znak nepovjerenja u sposobnost ECB-a da trajno stabilizira cijene’, tumače ekonomski analitičari. Posebno su zabrinute skupine koje su teško podnijele razdoblje dvoznamenkaste inflacije iz prethodnih godina.

Jörg Krämer, glavni ekonomist Commerzbanke, upozorava: ‘Ne smijemo zaboraviti da su ljudi prije nekoliko mjeseci bili suočeni s inflacijom iznad deset posto. To je bio šok. Oko trećina stanovništva živi bez ikakvih ušteđevina i boji se ponovnog scenarija.’

Strukturni razlozi iza pada inflacije

Stručnjaci naglašavaju kako zasluge za pad inflacije ne pripadaju isključivo mjerama ECB-a, već prije svega vanjskim faktorima. Cijene energije i sirovina znatno su pale, čime su smanjeni ulazni troškovi u proizvodnji i uvozu. U Njemačkoj su uvozne cijene u travnju pale za 1,7 posto – najviše još od pandemijske 2020.

Neki ekonomski trendovi mogli bi dodatno smanjiti inflacijski pritisak. Posebno se izdvaja višak kineske robe koja je zbog carinskih barijera u SAD-u preusmjerena na europsko tržište. ‘Još to ne vidimo’, kaže Brzeski, ‘ali ta bi se dinamika mogla pokazati kao važan faktor za daljnje usporavanje inflacije.’

Nova smanjenja kamata na horizontu

U takvom kontekstu, Europska središnja banka ima prostor za dodatno labavljenje monetarne politike. Na sjednici ovog tjedna očekuje se novo smanjenje ključnih kamatnih stopa – osmo po redu u posljednjih godinu dana.

Cilj je dodatno potaknuti gospodarski oporavak. No analitičari upozoravaju da ključni problem ostaje: stvarno povjerenje potrošača vratit će se tek kada cijene u supermarketima, pekarnicama i na tržnicama osjetno padnu – i kada građani to jasno osjete u svakodnevnom životu.