prilike za budućnost

Online upisi djece u vrtić, digitalna tržnica, pametni promet... Istra je uvjerljivo najdalje odmakla u digitalizaciji, a plan joj je mnogo ambiciozniji

30.04.2021 u 18:01

Bionic
Reading

U proteklih desetak godina javna uprava diljem Hrvatske počela je koristiti blagodati interneta. U većini naših gradova više nema mukotrpnih čekanja u redovima, a platforme poput e-Građanina promijenile su živote nabolje. Kako to uvijek bude, neke regije brže se prilagode na nove uvjete rada dok neke kaskaju. Bez ikakve sumnje, najdigitaliziranija hrvatska županija je Istarska, u kojoj ljudi već dulje od desetljeća preko interneta upisuju djecu u vrtiće, pomažu u slaganju proračuna i uživaju u blagodatima pametnih prometnih rješenja

Istra je i dom iznimno uspješnih IT kompanija, od kojih se mora izdvojiti Infobip, već globalno važan igrač. Puno lokalnih stručnjaka učinilo je mnogo za svoj kraj, a odnedavna imaju i udrugu kojom planiraju pretvoriti Istru u prepoznatljivu IT regiju, predvodnika digitalizacije. Dean Verbanac, predsjednik Strukovne grupacije IT Istra, za tportal otkriva da je posljednje tri godine grupa IT kompanija djelovala kroz HGK, da bi krajem prošle godine nadogradili statut i osnovali udrugu koja im omogućava viši stupanj aktivnosti, utjecaj na organe lokalne vlasti i apliciranje na razne fondove.

'Nas u Istri krasi način na koji smo pristupili problemu i na koji želimo pomoći regiji. Konkretno, udruga ima 16 osnivača, a među njima su imena poput Infobipa, najveće IT kompanije u našem području', kaže nam Verbanac i pojašnjava kako je došlo do okupljanja u udrugu:

'Prije tri i pol godine, uz jednu kavu, pokazalo se da sve kompanije imaju iste probleme - nedostatak kvalitetnih informatičara, jer ljudski potencijal je najveći problem. To nas je povezalo pa su kasnije isplivali i drugi karakteristični problemi za naš kraj, poput manjka stambenih nekretnina.'

Istra je ipak prva turistička regija u zemlji, stanovi se iznajmljuju turistima i cjelogodišnji smještaj je jako teško pronaći. Zbog svega toga udruga IT Istra napravila je čitavu strategiju brendiranja kao IT regije, čime bi se navedeni problemi - manjak radnika i stanova te lokalna birokracija - trebali riješiti u dogledno vrijeme.

Verbanac i udruga žele dovesti u Istru što više mladih profesionalaca, a samom strategijom definirano je pet vrijednosti regije kao brenda - to su odvažnost, izvrsnost, lokalna vrijednost, otvorenost te lakoća življenja. A da već napredna regija ide u smjeru potpune digitalizacije, najavio je proteklog tjedna IDS-ov kandidat za župana Boris Miletić.

Prema njegovim riječima, digitalizacija je proces koji nema alternative i tu izbora - nema.

'Pitanje je jedino tko će u tom procesu biti pobjednik. Naš je cilj da imamo 100 posto digitaliziranu javnu upravu i da pomognemo gospodarstvu da se digitalizira jer je digitalizacija jedan od dva fokusa Europske komisije u ovom proračunskom razdoblju', rekao je.

A kako javna uprava stoji sada, provjerili smo u najvećim istarskim gradovima - Puli, Poreču i Rovinju.

U Puli nam kažu da su s digitalizacijom javnih usluga počeli još 2008. godine i da Puljani već godinama online plaćaju račune, upisuju djecu u vrtiće, sudjeluju u kreiranju proračuna i provjeravaju status svojih predmeta. Posljednje dvije godine rade na virtualizaciji servera i nabavi nove opreme.

Grad se uspješno prijavljuje i za razne projekte EU-a. Putem programa Croatian eInvocing B2A Exchange Project CEF-TC-2015-1, Pula je postala prva jedinica lokalne samouprave koja je bila spremna zaprimiti eRačun u strukturiranom obliku (XML). Putem programa HOT SPOT obnovili su postojeću opremu i proširili mrežu PulaFreeAir s još tri pristupne točke. Dovršen je i projekt WiFi4EU, kojim se u Puli proširila i ubrzala besplatna gradska WiFi mreža.

Grad Pula ima i službenu zajednicu na Viberu koja je premašila brojku od 1300 članova. Pomoću nje, osim najnovijih informacija vezanih za koronavirus, građani mogu dobiti odgovore na brojna pitanja vezana za rad gradske uprave.

Poreč pak raspolaže aplikacijom Pogled na Poreč, a ona informira građane o važnim temama, dok komunalni odjel već nekoliko godina ima aktivne aplikacije Pazigrad i Gradsko oko za lakše prijavljivanje nedostataka, organizaciju i nadzor prometa u mirovanju putem pametne kamere. Imaju i deset punktova s besplatnim WI-FI-jem i posebnu aplikaciju za gradski proračun.

U idućim godinama planira se napraviti sustav informiranja građana koji će omogućiti praćenje predmeta i dokumenata u gotovo stvarnom vremenu, uz aplikaciju Moj Proračun, koja će stanovnicima omogućiti da sudjeluju u sastavljanju proračuna, i aplikaciju iTransparentnost, koja će im omogućiti uvid u isplate Grada pravnim i fizičkim osobama.

Gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga kaže za tportal da građani u tom gradu imaju sustav za slanje i rješavanje zahtjeva bez dolaska u gradsku upravu putem platforme eOBrasci, a koja je u pandemiji služila i za izdavanje propusnica. Digitaliziran je i rad sportske zajednice te sportskih klubova kako bi se ubrzao i olakšao proces brojne administracije i papirologije te lakše pratila sredstva iz proračuna Grada.

'Pokrenuli smo i online tržnicu u suradnji s Udrugom Agrorovinj kao svojevrsnu podršku lokalnim proizvođačima, u obliku besplatne platforme preko koje mogu nuditi, promovirati i prodavati svoje proizvode', kaže nam Paliaga i dodaje da imaju i aplikaciju Smart Rovinj-Rovigno za slanje sugestija i prijavu problema građana. Digitaliziran je i rad pisarnice i arhiva, koriste i sustave e-Građani, e-Matica i e-Dozvole, a potpuno je digitaliziran i sustav parkiranja. Grad je dostupan na Facebooku, Instagramu i putem grupe na Viberu.

'Osim navedenog, učinili smo velik iskorak po pitanju pokrivenosti kućanstva na području grada optičkom infrastrukturom, što putem investicije Hrvatskog Telekoma, što putem Projekta razvoja širokopojasne infrastrukture koji se provodi pomoću fondova EU-a', poručuje Paliaga i dodaje da Hrvatska nažalost uvelike zaostaje za razvijenim članicama EU-a kad je riječ o digitalizaciji dok su istarski gradovi apsolutni lideri u njenom uvođenju u Hrvatskoj.

'Program EU-a Digitalna Europa raspolaže s osam milijardi eura, no sad je na državi da to iskoristi za unapređenje života svojih građana', zaključuje gradonačelnik Rovinja.