Američki predsjednik Donald Trump potpisao je izvršnu uredbu kojim želi drastično sniziti cijene lijekova u SAD-u – i to za čak 90 posto. Riječ je o potezu koji bi mogao imati dalekosežne posljedice, ne samo za američko tržište, već i za europske proizvođače lijekova i njihove cijene širom svijeta
Trump, koji je spomenutu uredbu nazvao jednom od najutjecajnijih u američkoj povijesti, tvrdi da farmaceutske kompanije godinama iskorištavaju američke potrošače. U SAD-u su lijekovi u prosjeku 40 posto skuplji nego u Europi, pokazuju podaci neovisne organizacije Rand Corporation. Trump optužuje tu industriju da koristi visoke američke cijene kako bi financirala niže cijene u drugim zemljama.
Izvršnom uredbom stoga je naložio ministru zdravstva Robertu Kennedyju da u roku od 30 dana predloži ciljeve snižavanja cijena i započne pregovore s farmaceutskom industrijom. Ako razgovori zapnu, Kennedy je ovlašten aktivirati mehanizam 'najpovlaštenije nacije' – model koji bi ograničio cijene lijekova u SAD-u na najniže zabilježene u drugim razvijenim zemljama.
vezane vijesti
Ako se taj model primijeni, moglo bi doći do porasta cijena lijekova u Europi i na drugim tržištima kako bi se spriječio pritisak na američke cijene, a farmaceutske kompanije mogle bi odgoditi lansiranje novih proizvoda izvan SAD-a.
Lijekovi za mršavljenje pod povećalom
Trump je posebno izdvojio popularne lijekove iz skupine GLP-1 agonista, poput Wegovyja, Ozempica i Zepbounda. Rekao je da je postao svjestan drastičnih razlika u cijenama kada mu je poslovni suradnik rekao da je Ozempic u Londonu platio 88 dolara dok je u New Yorku za isti lijek dao čak 1300 dolara, piše Guardian.
Već u svom prvom predsjedničkom mandatu Trump je pokušao provesti sličnu reformu, no tada je savezni sud blokirao plan zbog izostanka javne rasprave. Administracija idućeg predsjednika Joea Bidena odustala je od tog prijedloga, no u međuvremenu je putem Zakona o smanjenju inflacije (Inflation Reduction Act) Medicare počeo pregovarati o cijenama za pojedine lijekove.
Big Pharma: Tko je najviše pogođen?
Programi Medicare i Medicaid čine oko 40 posto ukupne potrošnje na lijekove u SAD-u. Prema procjenama analitičara UBS-a, europske farmaceutske kompanije mogle bi u prosjeku zabilježiti pad dobiti od oko šest posto ako se model 'najpovlaštenije nacije' primijeni na 50 najprodavanijih lijekova. Američke kompanije bile bi još teže pogođene – s padom profita do deset posto.
Među američkim proizvođačima najizloženiji bi bili Pfizer i Bristol Myers Squibb, a Eli Lilly prošao bi nešto blaže. U Europi bi najveći udar pretrpjeli AstraZeneca i Novo Nordisk, a Sanofi i GSK najmanji.
Iako su dionice farmaceutskih kompanija u ponedjeljak nakon objave uredbe nakratko pale, kasnije su se stabilizirale. No pad nije bio jednak kod svih – dionice danske kompanije Novo Nordisk pale su i do sedam posto dok je Novartis izgubio tek tri posto, piše WiWo.
Razlog za razliku u reakcijama leži u različitoj izloženosti američkom tržištu. Naprimjer, kompanija AbbVie ostvaruje čak 73 posto svojih prihoda u SAD-u, a Novartis tek 42 posto. Među tvrtkama najviše ovisnima o SAD-u nalaze se i Eli Lilly (67 posto), Pfizer (61 posto), Novo Nordisk (58 posto) te Johnson&Johnson (57 posto).
No osim stupnja izloženosti američkom tržištu, važan je podatak o operativnoj marži – odnosno koliki dio prihoda ostaje kao dobit nakon troškova. Tu je najotporniji upravo Novo Nordisk, s impresivnih 44 posto operativne marže, dok je AbbVie na dnu s tek 16 posto. Visoke marže omogućuju kompanijama da dulje izdrže pad cijena bez ulaska u gubitke.
Koliko je plan provediv?
Za sada su poznati samo osnovni obrisi uredbe, pa nije jasno kakav bi bio konkretan učinak na cijene za milijune Amerikanaca s privatnim osiguranjem. Najveći utjecaj svakako bi bio u segmentima koje regulira savezna vlast – dakle unutar programa Medicare i Medicaid.
Stručnjaci ističu da bi nova politika mogla pojačati pritisak na tzv. middlemene, posredničke tvrtke poput Cigne, CVS-a i UnitedHealtha koje u SAD-u pregovaraju o cijenama lijekova između farmaceutske industrije i osiguravatelja. Bijela kuća pak želi potaknuti izravnu prodaju lijekova pacijentima, čime bi se smanjili troškovi krajnjih korisnika.
Glavna američka udruga proizvođača lijekova PhRMA tvrdi da je SAD jedina zemlja u kojoj posrednici i osiguravatelji uzimaju i do 50 centi od svakog dolara potrošenog na lijekove – što je, kažu, više od cijene koju za isti lijek plaćaju europske zdravstvene službe.
Analitičari predviđaju da će farmaceutska industrija pokušati pravnim putem osporiti ovu uredbu. Organizacija KFF za NBC je izjavila da očekuje kako će industrija 'iscrpiti sve dostupne pravne mehanizme'. Unatoč tome, veliki proizvođači poput AstraZenece i Novo Nordiska (proizvođača Ozempica i Wegovyja) izjavili su da su spremni na dijalog s regulatorima.
PhRMA pak upozorava da bi nagla rezanja cijena mogla ugroziti planirana ulaganja od stotine milijardi dolara, kojima se financira razvoj inovativnih terapija – ne samo za američko tržište, nego za cijeli svijet.
Moguće posljedice za europsko tržište
Ako američki plan uspije, europske cijene lijekova mogle bi porasti da bi farmaceutske kompanije nadoknadile gubitke iz SAD-a. To bi posebno pogodilo nacionalne zdravstvene sustave, već suočene s inflatornim pritiscima i rastućim troškovima liječenja.
Također, kompanije bi mogle odgoditi lansiranje novih lijekova na europskom tržištu ili zahtijevati više cijene prilikom pregovora s regulatorima i vladama. Postoji i zabrinutost da bi se mogla smanjiti sredstva za istraživanje i razvoj, što bi dugoročno moglo utjecati na inovacije u industriji.
No još uvijek je neizvjesno hoće li Trumpov plan doista zaživjeti. Sličan pokušaj tijekom njegove prve administracije zaustavljen je sudskim putem. Farmaceutska industrija, koja već desetljećima uspješno lobira protiv sličnih pokušaja regulacije, vjerojatno neće mirno promatrati ni ovaj novi val pritisaka.
Trump je već u travnju potpisao sličnu uredbu kojom se američkim saveznim državama dopušta lakši uvoz jeftinijih lijekova iz inozemstva. Slične poteze pokušao je i Biden, no bez većeg uspjeha.
Kako se cijene lijekova formiraju drugdje?
U Europi i drugim razvijenim zemljama vlade pregovaraju izravno s proizvođačima, a cijene su često znatno niže. Primjenjuje se model diferenciranih cijena – s višim iznosima za bogatije zemlje i značajnim popustima za siromašnije. Tako se za Wegovy u SAD-u plaća od 1349 dolara mjesečno, u Ujedinjenom Kraljevstvu osnovna doza kreće od 130 funti, a u Njemačkoj košta između 170 i 300 eura mjesečno.
Senator Bernie Sanders, bivši predsjednički kandidat, nazvao je SAD 'zlatnom kravom Novo Nordiska', upozorivši na preveliku ovisnost američkog tržišta o skupljim lijekovima. Studija iz 2021. godine pokazala je da su njihove cijene u SAD-u prosjeku 256 posto više nego u 32 usporedive zemlje.
Iako su se u Washingtonu donedavno spominjale posebne tarife za farmaceutski sektor, čini se da su proizvođači lijekova zasad pošteđeni dodatnih carina, a one su zahvatile čelik, aluminij i automobilsku industriju. Trump je nedavno dao naslutiti da će tvrtke imati dovoljno vremena premjestiti proizvodnju u SAD prije nego što se suoče s najavljenim 'tarifnim zidom' za sektore koji proizvode izvan te zemlje.
