Čini se da su krugovi porezne reforme provedene proteklih godina u Hrvatskoj polučili rezultate ne samo u povećanju BDP-a te fiskalnih parametara, već i u privlačnosti cjelokupnog poreznog modela drugima.

Naime, u susjednoj Sloveniji se povela rasprava o tome koliko su niži hrvatski porezi od slovenskih i što država općenito čini za slovenske poduzetnike. Povod tome je bio članak novinara slovenskog portala Finance, Izidora Vetriha, koji je dao usporedbu poreznog sustava i olakšica u obje zemlje.

'Ako poslodavac u Sloveniji želi radniku osigurati neto plaću od 1500 eura, za radnika će platiti ukupno 2693 eura, uključujući sve doprinose i poreze (bez ručka i prijevoza). U Hrvatskoj taj trošak iznosi 2513 eura, što je otprilike sedam posto manje', piše Vetrih, a prenosi Lider, dodajući da je u ožujku prosječna bruto plaća iznosila 2464 eura, a u Hrvatskoj 1925 eura, dok je neto prosjek u Sloveniji bio 1569 eura, a u Hrvatskoj 1392 eura.

Porezne stope prema prihodima

S obzirom na to da Hrvatska razlikuje stopu poreza prema visini prihoda, naši su poduzetnici u prednosti pred slovenskima. Tako je, primjerice, porez na dobit u Sloveniji 22 posto, dok je u Hrvatskoj između 10 i 18 posto, ovisno o tome je li tvrtka u godini dana uprihodila više ili manje od milijun eura. Uzevši u obzir subvencije i olakšice, prosječna je efektivna stopa poreza na dobit u Hrvatskoj 2023. godine iznosila 14,8 posto, a u Sloveniji 17,3 posto.

Razlike su vidljive i u obračunavanju poreza na kapitalnu dobit. U Sloveniji je on vezan za razdoblje vlasništva kapitalne imovine. Tako, primjerice, ako netko proda dionice unutar prvih pet godina vlasništva platit će 25 posto poreza, a kako se porezna stopa smanjuje svakih pet godina, nakon 15 godina vlasništva nad dionicama ili drugim vrijednosnim papirima, porez će pasti na nulu. U Hrvatskoj je, pak, porez 12 posto, s tim oslobođenje od te obveze stiže već nakon dvije godine.

'Zamislite dva investitora, Slovenca Janeza i Hrvata Jakova. Obojica su u svibnju 2023. kupili dionice NLB-a za 10 tisuća eura. Za to vrijeme dionica je porasla za oko 90 posto. Ove godine, nakon dvije godine vlasništva, odlučuju prodati udjele. U slučaju prodaje, Janez bi platio 25 posto poreza, odnosno 2250 eura, dok Jakov ne bi platio ništa. Štoviše, u razdoblju od dvije godine Jakov bi platio i manji porez na dividendu', piše slovenski novinar Vetrih, dodajući da u Sloveniji porez na dividendu iznosi 25 posto, a u Hrvatskoj - 12 posto.

Porezni režimi za male poduzetnike

U Hrvatskoj tvrtke moraju podnijeti zahtjev za porezni broj ako im je godišnji bruto prihod veći od 60.000 eura, a isto je i u Sloveniji. Tako mali poduzetnici s prihodima ispod 60.000 eura nisu dužni obračunavati PDV koji je u Sloveniji manji nego u Hrvatskoj.

Uz to, obje zemlje imaju posebne porezne režime, pa paušalci plaćaju četiri posto poreza na dohodak do 60.000 eura jer im Slovenija priznaje 80 posto paušalnih troškova, dok im na ostatak ide 20 posto poreza. U Hrvatskoj, pak, porezna stopa ovisi o njihovim prihodima. Na osnovicu od 9000 eura, razrezat će se razni porezi i doprinosi koji mogu 'uzeti' oko pet posto godišnjeg prihoda.

'Obje zemlje priznaju i minimalnu stopu od pet posto koju ćete platiti ako u Sloveniji kupujete tiskane knjige, brošure, novine, časopise, dječje slikovnice, glazbena djela i slične tiskovine. U Hrvatskoj se niža stopa PDV-a ne odnosi samo na knjige nego i na svakodnevne namirnice poput kruha, mlijeka, ulja i dječje hrane', stoji u članku slovenskog medija.

Neugodne usporedbe

'U Sloveniji još uvijek nemamo pojednostavljeno dioničko društvo, koje bi bilo od ključne važnosti za startupe, jer omogućuje lakše nagrađivanje zaposlenika dionicama i posljedično njihovu veću nagradu u slučaju uspjeha tvrtke', rekao je Jure Mikuž, partner u fondu South Central Ventures, odnosno ulagača u startupe u ovom dijelu Europe.

Uz to, čini se kako je u Hrvatskoj stvoreno pozitivnije mišljenje o poduzetnicima. Ilustrirano je to primjerom Googleove akvizicije Photomatha koja je dočekana pozitivno u domaćoj javnosti, dok su se Slovenci 'pobunili' zbog prodaje tamošnje gaming tvrtke Outfit7. 

Na sve ove tvrdnje i informacije reagirao je i slovenski ministar financija Klemen Boštjančič, koji se zapitao zašto se Slovenija treba uspoređivati s Hrvatskom. 

''Informacije o Ivanu i Jakovu su točne. Ali ako ćemo opet komentirati poreze, onda bi bilo dobro pogledati što za to dobivamo. Da ne kompliciramo previše - dakle, želimo se usporediti s Hrvatskom? Pogledajmo onda kakva je razina javnih usluga u Hrvatskoj u usporedbi sa Slovenijom. Hm, slažem se, to bi bilo teško izmjeriti. Ali dobro, znamo što su plaće, mirovine, tko vjerojatno uopće zna za svoje zdravstvo, infrastrukturu (digitalna je, na primjer, sve važnija) itd. Zato radije pravim neke lakše, mjerljivije usporedbe. Zašto se uspoređujemo samo s Hrvatskom? Slovenci vole tražiti inspiraciju u Njemačkoj i Austriji. Dakle, koji bi porez platio Austrijanac i Nijemac Johann na povrat dionica nakon dvije godine? O, i usuđujem se reći da većina Slovenaca Dansku doživljava kao 'obećanu zemlju", naveo je Boštjančič na LinkedInu. 

Ubrzo je dobio odgovor urednika Financa Jurja Šimca, koji je postavio protupitanje -  zašto se ne uspoređivati s Hrvatskom?

'Puno slušamo o preseljenju kod susjeda, uostalom, prilično smo slični, čak i po BDP-u po glavi stanovnika. Kod naših susjeda postoje još dvije stope PDV-a. Na svakodnevne potrepštine poput kruha, stopa PDV-a iznosi pet posto, a u našoj zemlji je to 9,5 posto, piše Šimac te dodaje da se, ako se izuzme opterećenje plaća, dividende u Sloveniji oporezuju i dvostruko više u odnosu na Hrvatsku.