Inflacija je poskočila na 4,7 posto, mahom pogonjena rastom cijena energije. No, ministar financija Tomislav Ćorić uvjerava da cijene hrane nisu porasle, a cijene goriva bi, neslužbeno se doznaje, mogle biti jeftinije.

Pravo je pitanje zašto je gorivo uopće poskupjelo i tako drastično utjecalo na većinu proizvoda i usluga. Odgovor leži nekoliko tisuća kilometara od Hrvatske.

"Kriza traje jako dugo, još od početka ruske agresije na Ukrajinu kada smo imali prve poremećaje, a napetostima u odnosima Sjedinjenih Američkih Država i Irana te krizom u Perzijskom zaljevu ta se kriza uvelike produbila. To što posljedice do sada nismo previše osjetili na svojim računima isključivo je zasluga mjera koje Vlada provodi u smislu subvencioniranja cijena energenata i ograničavanja maloprodajnih cijena. Cijene su na svjetskim tržištima veće već neko razdoblje i normalno je da se one postupno prelijevaju na maloprodaju i cijeli opskrbni lanac", objasnio je za RTL Danas, Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta "Hrvoje Požar".

Otpuštanje nafte

Posebno je poskupio dizel. Od početka godine, cijena tog goriva se u Europi praktički udvostručila.

"Osim nabave sirove nafte koja je skuplja, tu imamo i problem rafinerijskih kapaciteta. Europa je već tradicionalno uvoznik dizela. Rafinerijski se kapaciteti u Europi smanjuju kontinuirano već više od 15 godina, a Europa je dosta dizela uvozila iz Rusije. Taj se uvozni dizel supstituirao američkim, ali sada vidimo i najave da bi moglo doći do poremećaja u opskrbi iz tog dijela", objašnjava stručnjak.

Zemlje članice G7 odlučile su otpustiti u sljedećih nekoliko mjeseci oko 100 milijuna barela dizela i sirove nafte iz svojih rezervi kako bi pokušale sniziti cijene, ali i spriječiti nestašice na koje su već upozoravale neke europske zemlje.

"Hrvatska ima svoje obvezne rezerve koje mora držati, odnosno 90-dnevne rezerve, imamo komercijalne rezerve i dobre opskrbne pravce poput lučkih terminala, tako da možemo nabaviti sirovu naftu, a imamo i određene rafinerijske kapacitete. Tako da ne očekujemo nikakve nestašice naftnih derivata, ali sigurno je da će doći do dodatnih pritisaka na porast cijena", objasnio je Jakšić situaciju u Hrvatskoj.

Struja i plin su ok, ali...

No, što je s ostalim energentima? Vlada je nedavno donijela novi paket mjera za subvenciju cijena struje, plina i ogrjeva. Zima stiže, a već se najavljuju više cijene i tih energenata.

"Što se tiče elektroenergetskog sektora, imamo zadovoljavajuću proizvodnju električne energije, stalan porast obnovljivih izvora, vrlo dobru međupovezanost sa susjednim zemljama i tu ne očekujemo nikakve poremećaje, osim ako ne dođe do velikih suša i kombinacije raznih negativnih efekata koji bi se tu mogli dogoditi, ali u doglednom razdoblju ne vidimo da bi moglo doći do problema", objasnio je ravnatelj "Hrvoja Požara".

Već je najavljen drastično poskupljenje plina, no Jakšić smatra da će ono biti manje nego u nekim drugim zemljama.

"Što se tiče plina, Hrvatska stoji jako dobro. Ima LNG terminal, kopnene dobavne pravce, odnosno plinovode, skladište prirodnog plina Okoli te određenu količinu vlastite proizvodnje prirodnog plina, skoro 20 i nešto posto proizvodimo iz vlastitih izvora. Tako da smo tu i nešto bolji od ostatka Europe", objasnio je i otkrio gdje je Hrvatska ipak ranjiva.

"Ono u čemu smo najranjiviji su cijene naftnih derivata, što je posljedica toga što Hrvatska ima relativno slabu elektrificiranost voznog parka u odnosu na ostatak Europske unije. Da imamo više električnih vozila i koristimo više biogoriva u transportu, bili bismo manje izloženi ovakvim naftnim šokovima, tako da više napora treba uložiti u dekarbonizaciju prometnog sektora", zaključio je Jakšić.