VELIMIR ŠONJE

'Nova vlada nema puno vremena'

08.11.2011 u 08:57

Bionic
Reading

Sljedeća vlada, čim dođe u Banske dvore, mora poduzeti određene mjere radi zaustavljanja rasta javnog duga, poručio je danas Velimir Šonje na predstavljanju 34. broja HUB Analiza 'Kada države bankrotiraju: Izgradnja nove arhitekture financijske stabilnosti u eurozoni'

Hrvatska situacija bitno je drugačija od Grčke, stupanj zaduženosti je niži i deficiti su niži. No grčki je slučaj upozorenje do čega bi došlo ako bi se nastavila voditi ovakva politika dulji niz godina, kazao je Šonje.

'To je zapravo poruka da sljedeća vlada, čim dođe u Banske dvore, mora poduzeti određene mjere radi zaustavljanja rasta javnog duga. Za to možemo reći da ima vremena, ali nema puno, što znači da ćemo u prvim mjesecima nove vlade vidjeti na koji način će se to napraviti', poručio je.

Malo ohrabrenje Šonje nalazi u tomu što obje glavne političke grupacije u svojim stranačkim programima stavljaju fiskalnu stabilnost na prvo mjesto.

Na upit o eventualnom dolasku MMF-a, Šonje je ponovio svoj i ranije izrečeni komentar: 'MMF, zašto ne, ako nam to može pomoći i pojačati kredibilitet fiskalne prilagodbe koji i ovako i onako treba napraviti.'

Predstavljajući najnoviji broj HUB Analiza, Šonje kaže da je njihova glavna poruka da će eurozona opstati, jer postupno i mukotrpno izgrađuje neku svoju unutarnju arhitekturu financijske stabilnosti.

Uz to događa se paralelan proces - koordinacija ekonomskih politika unutar eurozone i EU-a postaje sve čvršća, a sve je manje slobode, pogotovo nacija koje su relativno zadužene u kreiranju ekonomske politike.

Postoji šest novih uredbi kojima se koordinacija ekonomskih politika podiže na novu razinu, primjerice uveden je europski semestar, što znači da se u prvoj polovici godine radi na usklađivanju fiskalnih politika zemalja članica, tj. razmjenjuju se prijedlozi proračuna, i to ne samo s Europskom komisijom, već zemlje međusobno, objasnio je.

S bliženjem ulaska u EU i izgradnjom arhitekture financijske stabilnosti u eurozoni, koja podrazumijeva puno više uzajamne razmjene informacija i kontrole, Hrvatska ulazi u jedan novi svijet koji je drugačiji od ovoga u kojem smo bili i bilo bi dobro da se o tome malo više javno raspravlja, kazao je Šonje.

Osvrćući se na upite novinara o situaciji u Grčkoj, Šonje je rekao da je Grčka zemlja koja ne može vraćati svoje dugove, što je poznato još od srpnja ove godine, a sada je ostalo pitanje koliko i na koji način dio tih dugova otpisati ili reprogramirati.

U srpnju se govorilo o 21 posto, krajem listopada na samitu EU-a o 50 posto, a nije isključeno da će taj postotak i dalje rasti. Grčka će sigurno narednih nekoliko mjeseci nastaviti destabilizirati eurozonu i ova kriza će još neko vrijeme potrajati, kazao je.

Države ne bankrotiraju kao tvrtke, već kada svima postane jasno da ne mogu vraćati dugove i kad se sjedne za stol zbog pregovora, kaže Šonje objašnjavajući kako bi izgledao bankrot Grčke.

Posljedice su vrlo jasne - dio vjerovnika, prvenstveno banaka, neće moći naplatiti potraživanja kako su planirali.

Zato je važno da postoje različiti izvori, među ostalim i Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF), koji može uskočiti da se zaraza i virus velike krize ne proširi bankarskim sustavom. Sada smo, nakon što je EFSF aktiviran, sigurniji nego prije, smatra Šonje.