FORMULA ZA PROCVAT

Malo slobodno tržište, malo grube državne škare: Što zapravo želi Domovinski pokret?

14.05.2024 u 06:54

Bionic
Reading

Domovinski pokret je u pregovorima s HDZ-om osvojio resore gospodarstva i poljoprivrede te time izborio važnu ulogu u kreiranju i provođenju ekonomske politike buduće Vlade RH. Zavirili smo u program DP-a i provjerili kako čelni ljudi ove stranke zamišljaju gospodarski preporod

Analizirajući gospodarski program Domovinskog pokreta, teško je prepoznati smislenu ekonomsku politiku s obzirom na nedostatak konkretnih mjera i kontradiktorne ciljeve u pojedinim gospodarskim segmentima. Kao i većina predizbornih programa, i njihov počiva na liberalnim postavkama, s naglaskom na jačanju poduzetništva i tržišne konkurencije te smanjenju utjecaja države u gospodarstvu.

No u isto vrijeme konkretne politike za pojedine sektore obiluju grubim državnim intervencionizmom s ograničenjima tržišne utakmice i mjerama koje pojedine tržišne sudionike dovode u povlašten položaj.

Makroekonomski cilj s ugrađenom greškom

Na makroekonomskom planu DP-ova gospodarska politika trebala bi dovesti do ubrzanja gospodarskog rasta prema stopama od pet posto godišnje. Kao ključna poluga rasta spominje se domaća potrošnja, čiji udio u BDP-u, kako piše u programu, čini 30 posto BDP-a. No točan je podatak da osobna potrošnja čini oko 60 posto BDP-a, što nije mala razlika.

Kako bilo, osobnu potrošnju u DP-u nastoje potaknuti jačanjem poduzetništva, privlačenjem stranih investicija i poreznim rasterećenjem. Istovremeno se stavlja naglasak na održivi razvoj koji traži balans gospodarskih, društvenih i upravljačkih modela. U tom smislu ekonomska politika treba osigurati održivost i samodostatnost po pitanju hrane, vode i energije, ne zanemarujući i druge segmente gospodarstva.

Poduzetništvo u prvom planu

U DP-u ispravno smatraju da je trendove i procese u gospodarstvu potrebno, prije svega, sagledavati kroz optiku dionika koji direktno stvaraju dodatnu vrijednost na slobodnom tržištu, a ne samo s rashodovne strane proračuna. Naglašavaju da je ključan interes države osigurati nesmetan razvoj poduzetništva manjim poreznim i administrativnim opterećenjem. Tome bi trebala pridonijeti i transformacija javnog sektora u transparentan, digitalan, brz i učinkovit servis za potrebe poreznih obveznika.

  • +19
Domovinski pokret Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek

Kako bi što se ozbiljnije pristupilo potrebnim promjenama, DP se zalaže za izradu projekta sveobuhvatne prilagodbe javnog sektora potrebama poduzetnika i osnivanje stožera na razini Vlade za što brže i efikasnije provedbe potrebnih mjera. Projekt bi obuhvatio analizu i unapređenje svih procesa te odnosa privatnog sektora i javne uprave na svim razinama, eliminirao nepotrebnu birokraciju, ubrzao i olakšao poslovanje u Hrvatskoj. Sudjelovala bi u tome sva ministarstva koja utječu na poslovanje mikro, malih, srednjih i velikih tvrtki, OPG-ova, zadruga i udruga.

Cilj projekta je klasificirati i normirati (rokovi, troškovi, odgovornosti) sve postojeće usluge javnog sektora (od komunalnih priključaka i dozvola do savjetovanja za pristup EU-ovim fondovima), proširiti lepezu usluga (porezno savjetovanje, savjetovanje za izradu projekta za financiranje kroz EU-ove fondove i sl.) te u digitalnom i realnom okuženju (sve na jednom mjestu) osigurati transparentnost, nepristranost i učinkovitost. Javni servis u navedenom kontekstu treba biti besplatan za rezidentne porezne obveznike.

Smanjivanje poreza i proračunskog deficita

U segmentu fiskalne politike DP je postavio izuzetno ambiciozne ciljeve koji uključuju porezno rasterećenje uz istodobno rezanje proračunskog deficita i smanjivanje javnog duga.

To je, smatraju u DP-u, moguće postići dubinskom revizijom državnog proračuna. Uvjereni su da bi se identificiranjem razloga za neučinkovitost i optimizacijom procesa mogle postići značajne uštede u državnom proračunu, a one bi dovele do prostora za porezno rasterećenje uz istovremenu uspostavu trenda smanjenja proračunskog deficita.

Smanjivanje poreznog opterećenja usmjereno je prvenstveno na jačanje konkurentnosti poduzetničkog sektora. U tom pogledu DP se zalaže za smanjivanje stopa poreza na dobit i poreza na dohodak od nesamostalnog rada te ukidanje neporeznih davanja. Kada je riječ o oporezivanju dohotka, predlažu rasterećenje plaća visokokvalificirane radne snage pomicanjem praga više stope poreza na dohodak. Također, predlažu povećanje osobnog odbitka na minimalno 700 eura kako bi i građani s nižim primanjima osjetili porezno rasterećenje.

Zalažu se i za povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a na 60.000 eura da bi olakšali poslovanje malim poduzetnicima. Jedna od mjera koje idu u prilog malim poduzetnicima je i izmjena plaćanja poreza na dobit na način da bi tvrtke mogle same odlučivati hoće li plaćati akontaciju ili će sljedeće godine jednokratno platiti ukupan porez.

Što se tiče poreza za iznajmljivače u turizmu, DP planira ukinuti paušalno oporezivanje za iznajmljivače apartmana, osim za turističku djelatnost u domaćinstvu, i uvesti stopu oporezivanja od 10 posto, kao i za dugoročni najam.

Ograničenje uvoza radne snage

Ostali segmenti gospodarskog programa DP-a velikim dijelom sadrže manje liberalne mjere. Tako se, primjerice, u segmentu regulacije tržišta rada poseban naglasak stavlja na ograničenje uvoza radne snage. DP se zalaže za vraćanje sustava kvota i uvođenje kontrolnih mehanizama ulaska strane radne snage na hrvatsko tržište rada.

  • +2
DP je protiv slobodnog uvoza radne snage Izvor: EPA / Autor: NARENDRA SHRESTHA

Restriktivna politika ide do te mjere da predlažu zabranu uvoza niskokvalificirane radne snage za poslove u sektorima digitalnih platformi niske dodane vrijednosti (dostava hrane, vožnja taksijem i slično). U isto vrijeme ne daju odgovor na pitanje kako bi nadoknadili manjak radne snage u tim djelatnostima.

Zaštita domaće proizvodnje hrane

U segmentu poljoprivrede DP promiče snažne intervencionističke mjere. Između ostaloga, zalaže se za zadržavanje velikog dijela poljoprivrednog zemljišta u rukama države, zagarantiran otkup poljoprivrednih proizvoda i obvezu da trgovački lanci imaju određeni udio 'domaćih' poljoprivrednih proizvoda.

Posebnu brigu posvetili bi OPG-ovima i malim proizvođačima hrane jer ih smatraju najvažnijim dijelom lanca vrijednosti proizvodnje hrane. Ideja DP-a je da država osigura razvoj tržišta u segmentu otkupljivača i/ili veletrgovaca koji mogu kvalitetnije, i cijenom i količinama, tržišno pozicionirati i plasirati proizvod do krajnjeg potrošača na slobodnom tržištu.

Povećanje proizvodnje mesa, mlijeka, voća, povrća i žitarica planiraju postići stvaranjem sveobuhvatnog lanca vrijednosti koji uključuje siguran otkup, sustave kontrole kvalitete u svakoj fazi proizvodnje i distribucije te, konačno, optimalan plasman proizvoda na tržište.

Cilj izgradnje takvog sustava je da proizvod lokalnog OPG-a ima svoje mjesto u ponudi lokalnog turističkog i maloprodajnog sektora.

  • +22
Za poljoprivredu još više državnih potpora Izvor: Pixsell / Autor: Ivica Galovic/PIXSELL

Energetska politika u drugom planu

Premda je DP povezan sa snažnim energetskim lobijem, u gospodarskom programu energetika je zauzela periferni dio. Spominje se tek kao dio 'zelene politike' s nekoliko općih ciljeva.

Energetska politika načelno se zasniva na povećavanju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, uz istovremeno zadržavanje i unaprjeđivanje diversifikacije izvora energije.

Od konkretnih mjera navodi se poticanje ulaganja u istraživanje i eksploataciju geotermalnih, plinskih i naftnih izvora na kopnu. Istovremeno, DP se protivi istraživačkim projektima u Jadranu te se zalaže za zakonsko ograničenje bušenja jadranskog podmorja u svrhu eksploatacije plina ili nafte.

Uz snažno uključivanje obnovljivih izvora energije, među prioritetima je i poticanje izgradnje energetski pasivnih kuća, posebice u slabije naseljenim područjima.

sve osim nogometa

Učitavanje...