paradoks

Nikad više štednje u bankama, a nikad manje kamate

  • Autor: L. F.
  • Zadnja izmjena 08.01.2020 09:07
  • Objavljeno 08.01.2020 u 09:07
tportal

Izvor: Ekonomska klinika / Autor: Ekonomska klinika

Nikad manje kamate, a nikad više štednje u bankama: paradoks je to koji je postao nova normala. Štednja u bankama popela se u studenom na rekordnih 296,8 milijardi kuna, 718 milijuna kuna više u odnosu na listopad, odnosno čak 9,6 milijardi kuna više nego na kraju lanjskog studenog, podaci su Hrvatske narodne banke

Samo u 11 prošlogodišnjih mjeseci u banke se slilo 8,1 milijarda kuna štednje. No, budući da kamatne stope na štednju koje su se gotovo približile nuli ne motiviraju na oročavanje, nastavak pozitivnih stopa rasta ukupnih depozita odraz je snažnog rasta depozitnog novca, a u manjoj mjeri kunskih štednih i oročenih depozita. Oni devizni pak zabilježili su stagnaciju u studenom, dok na godišnjoj razini nastavljaju pad osmi mjesec zaredom, piše Poslovi dnevnik.

Pad oročene štednje Više od trećine sve štednje u bankama otpada na depozitni novac, a to su sredstva na transakcijskim računima, koji su u studenom porasli za 716 milijuna kuna te premašili 103,1 milijardu kuna. Uspoređuje se li situacija s istim razdobljem prethodne godine, iznos depozitnog novca veći za 15 milijardi kuna (17%), odnosno 11,3 milijarde gleda li se samo 2019.

"Dvoznamenkaste godišnje stope rasta depozitnog novca, uz manja odstupanja, traju od ožujka 2013. Uzrok takvih kretanja zasigurno je okruženje niskih kamatnih stopa na oročenu štednju pa se u uvjetima nesklonosti ulaganja u druge oblike financijske imovine višak raspoloživog dohotka koji polako raste s oporavkom gospodarstva slijeva u najlikvidnije oblike depozita", komentiraju analitičari Raiffeisen banke brojke HNB-a.

Za razliku od onih "po viđenju", štedni i oročeni depoziti u kunama i devizama ponovno stagniraju na mjesečnoj razini, dok se na godišnjoj nastavlja njihova kontinuirana erozija. Gleda li se studeni 2018. godine banke su ostale bez 5,4 milijarde kuna pa su raspolagale sa 193,7 milijardi koje su klijenti oročili na dulje vrijeme. Pritom se taj godišnji pad može isključivo pripisati padu deviznih depozita koji su smanjeni za 3,7 posto, dok je kunska štednja ipak ostala atraktivnija ostvarivši rast 1,9 posto rasta u tom periodu.

Štediše unatoč svemu i dalje bitno više preferiraju ne čuvati svoj novac u domaćoj valuti: u kunama je 35,6 milijardi kuna štednje, a u devizama (uglavnom euru) je 193,7 milijardi kuna. U toj, na prvu suhoparnoj statistici, leži puno dublja problematika koja se tiče valutne klauzule, tečaja pa u konačnici i uvođenja eura; perzistirajuća euroizacija je fenomen od kojeg Hrvatska ne može pobjeći unatoč činjenici da je kuna stabilna dulje od četvrt stoljeća.

"I dok se u posljednjih nekoliko godina ročna struktura depozita zamjetno promijenila u korist depozitnog novca valutna struktura štednih i oročenih depozita ostaje slična pa udio valutnih depozita u ukupnim štednim i oročenim depozitima ostaje i dalje preko 80 posto", konstatirat će RBA dodajući da sa snažnim rastom depozitnog novca udio onih kunskih depozita raste te je u ukupnima dosegnuo 47 posto. Sa signalima iz sjedišta Europske središnje banke u Frankfurtu da ne treba očekivati rast cijene novca u bližoj budućnosti, a uz projekcije gospodarskog rasta oko 2,5 posto u ovoj godini, štednja u bankama trebala bi se nastaviti kretati sličnim tempom.

Izbor su banke ili nekretnine "Daljnji rast gospodarstva i rast raspoloživog dohotka implicira nastavak rasta ukupnih depozita banaka. S obzirom na visoku likvidnost financijskog sustava očekujemo nastavak niskih pasivnih kamatnih stopa te nastavak sklonosti držanja likvidne imovine poput depozitnog novca. Struktura oročenih depozita ni narednih tromjesečja neće se bitnije promijeniti", zaključuju iz RBA.

Tako je izgledno da će se, unatoč povijesno niskim kamatama koje u ovom trenutku nisu dovoljne ni da pokriju ono što nagrize inflacija, novac nastaviti slijevati u banke. Isključiva alternativa štednji u bankama pronađena je u nekretninskom tržištu što je vidljivo iz rasta cijena stambenih nekretnina. Za razliku od drugih zemalja, Hrvatska nije razvila alternative ulaganja u ostale klase imovine pa je tržište kapitala plitko i nebitno u ekonomskoj slagalici na koje je država u potpunosti zaboravila.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!