Hrvatsku očekuje toplinski val koji bi mogao potrajati najmanje pet dana, uz temperature koje bi mogle dosezati i 35 stupnjeva. Stručnjaci upozoravaju da velike vrućine predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik te pozivaju građane da se pridržavaju preporuka za zaštitu od toplinskog udara i dehidracije
Posljednjih godina bilježi se stalan porast ljetnih temperatura, a toplinski valovi postaju sve češći, intenzivniji i dugotrajniji. U Europi je već zabilježen porast smrtnosti povezan s ekstremnim vrućinama, dok zdravstveni stručnjaci upozoravaju da će klimatske promjene dodatno povećati zdravstvene rizike povezane s visokim temperaturama. Upravo zato važno je na vrijeme poduzeti preventivne mjere kako bi se smanjila mogućnost toplinske iscrpljenosti, dehidracije i toplinskog udara.
Rashladite svoj dom
Jedna od najvažnijih mjera zaštite jest održavanje ugodne temperature u prostoru u kojem boravite. Preporučuje se redovito pratiti sobnu temperaturu te je, ako je moguće, održavati ispod 32 Celzijeva stupnja tijekom dana i ispod 24 stupnja tijekom noći.
Tijekom noćnih i ranih jutarnjih sati, kada su temperature niže, potrebno je otvoriti prozore i omogućiti cirkulaciju svježeg zraka. S druge strane, tijekom dana preporučuje se zatvaranje prozora, roleta i zavjesa, osobito na sunčanoj strani kuće ili stana. Korisno je koristiti tende, draperije i druge zaštite od sunca koje sprječavaju zagrijavanje unutarnjeg prostora.
Klima-uređaji mogu znatno pomoći u rashlađivanju prostora, no pritom je važno držati vrata i prozore zatvorenima kako bi uređaj radio učinkovito. Ventilatori mogu pružiti osjećaj ugode, ali pri temperaturama višim od 35 stupnjeva ne mogu spriječiti zdravstvene probleme povezane s vrućinom.
Izbjegavajte boravak na suncu
Građanima se savjetuje da tijekom najtoplijeg dijela dana, između 10 i 17 sati, izbjegavaju izlazak na otvoreno kad god je to moguće. Ako ipak moraju boraviti vani, preporučuje se zadržavanje u hladu te nošenje lagane, prozračne i svijetle odjeće od prirodnih materijala.
Posebno su ugroženi radnici koji obavljaju fizički zahtjevne poslove na otvorenom. Njima se preporučuje organizirati posao u najhladnijem dijelu dana, najčešće u ranim jutarnjim satima.
Stručnjaci također upozoravaju da se djeca i kućni ljubimci nikada ne smiju ostavljati u parkiranim vozilima, čak ni na kratko vrijeme, jer temperatura u unutrašnjosti automobila može vrlo brzo doseći opasne razine.
Zaštitite se od UV zračenja
Uz visoke temperature dolazi i povećana izloženost ultraljubičastom zračenju. Dermatolozi preporučuju redovitu upotrebu krema sa zaštitnim faktorom, osobito kod djece i osoba svijetle puti. Za najmlađe se preporučuju kreme s najvišim zaštitnim faktorom.
Poželjno je pratiti dnevne vrijednosti UV indeksa i prilagoditi aktivnosti na otvorenom razinama zračenja.
Pijte dovoljno tekućine
Jedna od najčešćih posljedica velikih vrućina jest dehidracija. Kako bi se spriječio gubitak tekućine, potrebno je redovito piti vodu, čak i kada ne osjećate žeđ. Preporučuje se izbjegavanje alkoholnih pića te napitaka koji sadrže velike količine kofeina i šećera jer mogu dodatno potaknuti gubitak tekućine iz organizma.
Prehrana bi tijekom vrućih dana trebala biti laganija. Stručnjaci preporučuju češće manje obroke te veći unos voća i povrća bogatog vodom.
Za dodatno rashlađivanje tijela korisno je tuširanje mlakom vodom, korištenje mokrih ručnika ili hladnih obloga, osobito na području vrata, pazuha i prepona.
Obratite pozornost na najugroženije
Tijekom toplinskih valova posebnu brigu treba posvetiti starijim osobama, kroničnim bolesnicima i osobama koje žive same. Stručnjaci preporučuju redovite kontakte s članovima obitelji, prijateljima i susjedima kako bi se provjerilo njihovo zdravstveno stanje i eventualna potreba za pomoći.
Osobe koje uzimaju terapiju trebale bi se savjetovati s liječnikom o mogućem utjecaju lijekova na regulaciju tjelesne temperature i ravnotežu tekućine u organizmu.
Prepoznajte znakove toplinskog udara
Prvi znakovi zdravstvenih problema uzrokovanih vrućinom mogu uključivati vrtoglavicu, slabost, izrazitu žeđ, glavobolju, grčeve u mišićima i osjećaj iscrpljenosti. U takvim situacijama potrebno je odmah otići u hladniji prostor, odmoriti se i nadoknaditi izgubljenu tekućinu.
Posebno opasno stanje je toplinski udar. Simptomi uključuju vrlo visoku tjelesnu temperaturu, vruću i suhu kožu, zbunjenost, delirij, grčeve ili gubitak svijesti. U tom slučaju potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć te osobu premjestiti u hladniji prostor i započeti s postupcima rashlađivanja do dolaska liječnika.
Pravodobna prevencija spašava živote
Zdravstveni stručnjaci ističu kako se velik broj komplikacija i smrtnih slučajeva povezanih s toplinskim valovima može spriječiti pravodobnim mjerama zaštite. Stoga građane pozivaju da tijekom razdoblja ekstremnih vrućina prate upozorenja nadležnih službi i pridržavaju se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova.
Uz odgovorno ponašanje, dovoljan unos tekućine i izbjegavanje izlaganja visokim temperaturama moguće je značajno smanjiti rizik za zdravlje i sigurnije prebroditi najtoplije dane ljeta.