Oko dvije trećine hrvatskih konzumenata rezanog duhana puši onaj ilegalno nabavljen dok je u Sloveniji manje od četvrtine takvih konzumenata. Udio potrošnje ilegalnog rezanog duhana u Hrvatskoj iznosi 76 posto, što je između 800 i 900 tona, a u Sloveniji je situacija obrnuta, pokazalo je istraživanje agencije IPSOS
U Europskoj uniji u 2021. godini konzumirano je 35,5 milijardi ilegalnih cigareta, što je porast od četiri posto u odnosu na godinu ranije, rekao je direktor KPMG-a Sean McGill. To je nešto više od osam posto od ukupne količine popušenih cigareta, a državne kase zemalja Europske unije ostale su bez 10,4 milijarde eura. Porast na razini EU-a ponajviše je posljedica proizvodnje i prodaje krivotvorenih cigareta u Francuskoj. S druge strane, većina ostalih europskih tržišta bilježi smanjenje u konzumaciji ilegalnog duhana.
McGill je istaknuo da se pristup trgovanju ilegalnog duhana na razini EU-a promijenio. Zbog strožih regulativa i pojačanih graničnih kontrola bilježi se snažan rast krivotvorenja cigareta, ali i krijumčarenja rezanog duhana iz drugih zemalja EU-a.
vezane vijesti
Kako McGill objašnjava, kada je riječ o Hrvatskoj, Mađarskoj i Sloveniji, situacija je nešto drugačija nego na razini cijelog EU-a. Naime na našem i nama susjednim tržištima bilježi se pad krivotvorenja u odnosu na rekordnu 2019. godinu, a udio krivotvorenih cigareta i prokrijumčarenog rezanog duhana u ukupnoj konzumaciji bio je manji nego na razini cijelog EU-a.
U hrvatskom kontekstu na ilegalnom tržištu duhana i duhanskih proizvoda pak sa 64 posto prevladavaju cigarete koje su legalno proizvedene i prodane u drugoj državi, a potom prokrijumčarene u našu zemlju. Ilegalni duhan i duhanski proizvodi pritom najčešće dolaze iz Bosne i Hercegovine. Na slovenskom tržištu ilegalnog duhana dvije trećine čine prokrijumčareni duhan i krivotvorene cigarete, a one najčešće dolaze iz Srbije, Bosne i Hercegovine i s Kosova.
Direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber istaknula je da je Hrvatska već napravila jako puno u borbi protiv ilegalne trgovine duhanskim proizvodima. 'Najvažnije je uvođenje sustava sljedivosti i praćenja duhanskih proizvoda, povećanje zapljena i smanjenje količine dozvoljenog unosa duhanskih proizvoda u Hrvatsku iz država koje nisu članice EU-a', rekla je Weber.
Istraživanje IPSOS-a pokazalo je da je u Hrvatskoj incidencija pušenja rezanog duhana u populaciji iznad 19 godina oko 7,5 posto, a u Sloveniji oko četiri posto. Nevjerojatan je podatak da 67 posto hrvatskih konzumenata rezanog duhana koristi ilegalni duhan dok ga u Sloveniji ilegalno nabavlja nešto manje od četvrtine konzumenata sirovog duhana. Za cjenovnu usporedbu, gram oporezivog duhana košta 1,5 kuna, a gram neoporezovanog samo 20 lipa. Pritom 89 posto hrvatskih konzumenata nabavlja ilegalni duhan u Hrvatskoj. Najviše njih od poznanika, nešto manje od trećine na tržnici, a deset posto nabavlja ga iz Bosne i Hercegovine.
Udio potrošnje ilegalnog rezanog duhana u Hrvatskoj je 76 posto, što je između 800 i 900 tona, a taj udio u Sloveniji je obrnut, pri čemu na ilegalnu potrošnju otpada samo 22 posto.
Da je naše tržište ipak stabilno, smatra Mario Demirović, ravnatelj Carinske uprave. Kako kaže, u posljednje dvije godine bilježe se rekordni rezultati u zapljenama u Hrvatskoj, što je dovelo do kontrakcije ilegalnog tržišta. 'Naš model regulacije je model uzora za regulaciju na europskoj razini. U segmentu cigareta nikada nije došlo do takve kontrakcije ilegalnog tržišta u povijesti Hrvatske', istaknuo je i dodao da je značajno smanjen dio ilegalnog tržišta u području rezanog duhana.
