Kroz sustav javne nabave Hrvatska godišnje ugovori poslove vrijedne oko 12,7 milijardi eura, a više od polovice odnosi se na infrastrukturne radove. Prema podacima HUP-a, samo u prvih osam mjeseci ove godine tvrtke iz trećih zemalja bile su najbolji ponuditelji na natječajima ukupne vrijednosti od 1,8 milijardi eura.

Kod strateških infrastrukturnih projekata pojedinačna vrijednost nerijetko prelazi 100 milijuna eura. U HUP-u upozoravaju da je riječ o novcu iz državnog proračuna i europskih fondova koji završava izvan Hrvatske i Europske unije, umjesto da se reinvestira u domaću ekonomiju.

Nelojalna konkurencija i gubitak poslova

Tvrtke iz trećih zemalja često imaju prednost jer uživaju državne potpore, posluju uz niže radne i socijalne standarde te nisu podložne pravilima EU o tržišnom natjecanju i transparentnosti. Time domaći i europski izvođači, koji uredno plaćaju poreze i doprinose te ulažu u zaštitu radnika, gube konkurentnost i tržišne pozicije.

Posljedica bi, prema HUP-u, mogla biti drastična: u razdoblju od pet godina realno je očekivati gubitak većine poslova i referenci domaćih građevinskih tvrtki, čime one gube i osnovu za sudjelovanje u budućim natječajima.

Europski parlament na istoj liniji

Inicijative HUP-a podudaraju se s najnovijim europskim trendovima. Europski parlament je 9. rujna usvojio rezoluciju o javnoj nabavi kojom je Komisiji uputio preporuke:

• ponuditelji koji krše obveze o radu i okolišu trebali bi biti isključeni iz postupaka,
• tvrtke iz zemalja koje ne otvaraju svoja tržišta ne bi trebale sudjelovati na natječajima u EU,
• javni naručitelji mogu u dokumentaciju uključiti zahtjeve koji se temelje na nacionalnom pravu, poput obvezujućih kolektivnih ugovora.

HUP traži strože mjere

Kako bi se osigurala pravedna utakmica, HUP predlaže:

• aktivnu primjenu novog Pravilnika o javnoj nabavi i zabranu pristupa tvrtkama iz zemalja koje nisu potpisnice GPA,
• primjenu načela reciprociteta – zatvorena tržišta za tvrtke iz EU-a trebaju značiti i ograničenja za njihove tvrtke,
• korektivne faktore u ocjenjivanju ponuda kako bi se neutralizirale subvencije i damping,
• vezivanje EU fondova uz izvođače iz EU-a,
• transparentno izvještavanje o udjelu domaćih tvrtki u strateškim projektima.

Zaštita tržišta i opskrbnih lanaca

Dio članica EU-a već uvodi mjere kojima prednost daju domaćim i europskim izvođačima, a praksa potvrđuje i Sud EU, čije presude ističu pravo država članica da štite tržišnu ravnotežu, javni interes i sigurnost opskrbnih lanaca.

Prema HUP-u, samo dosljedna provedba takvih mjera može osigurati da javna ulaganja ispune svoj cilj – povećanje BDP-a, otvaranje novih radnih mjesta, jačanje industrije i dugoročnu stabilnost građevinskog sektora.